Autor: Dario Kristić

U Mostaru je u utorak, 10.4. 2018. godine, u galeriji Rondo, predstavljen arhitektonski nakit s motivima mostarske arhitekture. Riječ je o projektu kojeg su ostvarile arhitektice Nada Komadina i Martina Milićević (poznate po projektu bojanke mostarskih fasada), u suradnji sa vlasnikom zlatare Samusa,  Tarikom Musakadićem, arhitektom i (sad već) zlatarom. Nakit predstavlja spoj produkt dizajna i arhitekture. Inspiriran bogatim kulturno-istorijskim naslijeđem grada Mostara na određeni način bavi se i identitetom grada.

Nakit je izrađen od srebra, i u kolekcijama je moguće pronaći prstenje, privjeske, naušnice i broševe. Po uzoru na svjetske trendove, svi proizvodi se u finalnoj obradi štite posebnim slojem zaštite u srebrnoj, žutoj, rozoj i crnoj boji.

Prema riječima Maje Rubinić, mostarke slikarice:

Ova neobična specijalnost primjenjene umjetnosti, koja neupitno odražava razinu kulture jednoga društva, kao i uopće konteksta u kom je nastao, naoko se može doimati kao usputna tema u  monumentalnim relacijama povijesti umjetnosti.
Ono što svakako treba naglasitii kao distinkciju u kategorizaciji nakita, barem u općem smislu je sljedeće:
Uzmite u obzir da je “visoka” kultura zasigurno preuzela neke oblike iskustava od puno primitivnijih faza čovjekovog oblikovanja ukrasa.
Također, upravo to trajanje “visoke “ kulture je kasnije ponudilo oblike etnografiji I narodnoj interpretaciji, koja opet ima svoj oblikovni kod, koji pak posebno odjeljujemo I vezujemo za pučko.
Naravno, uz to sve imamo i pojam modernog, novog vremena i suvremenog.
Kao službeni datumski okvir možemo navesti kasno 19.st. gdje zapravo prvi put dobivamo pojam Umjetničkog nakita koji ima svog autora.
Autorstvo otada propituje oblike I materijale na sasvim drugoj razini, izlazi iz okvira koji se procjenjuje samo kao materijalna I tehnička vrijednost.
Time je primarna paradigma I konvencionalizam skupocjenosti doveden u pitanje.
Rezultat je umjetničko promišljanje u korist onoga koji će ga odabrati.
Nakit zapravo sublimira iznimno važne i povijesne i sociološke aspekte.
Uzmite u obzir samo činjenicu koliko se u tom sićušnom obliku zrcali društveni status, zanatsko umijeće, tehnologija same izvedbe, oduvijek prisutna potreba čovjeka za ukrašavanjem i određivanjem, kao i dokazivanja identita, pripadanja nekoj zajednici, magijsko značenje, ritualno vjerovanje, religijsko obilježje, sama vrijednost  estetske ideje te napose praktična materijalna dragocjenost.
Odista, čini se kako je sve nabrojano dovoljno naglasilo u jednoj rečenici da promišljanje o nakitu zapravo samo inducira nevjerojatno mnogo smjerova u kojima možete sami da istražujete i zaključujete, shodno svojim interesima.

Fotografije: www.bljesak.info; Samusa privatna arhiva, Fasada privatna arhiva

Datum objavljivanja: 19.04.2018.

*Zabranjeno je kopiranje objava sa web stranice AABH na druge portale i medije bez odobrenja od strane Asocijacije arhitekata u BiH.