U toku protekle dvije godine nadležne institucije u Kantonu Sarajevo sprovode završnu fazu propisanih administrativnih i stručnih procedura sa ciljem izrade Urbanističkog plana Kantona Sarajevo 2016-2036. Nosilac izrade Plana, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, završio je Nacrt plana 12. 2. 2024. godine, nakon čega je isti predstavljen javnosti, putem internet stranice Zavoda i niza prezentacija na javnim raspravama, širom Kantona Srajevo.
Kao krovna organizacija koja okuplja arhitekte Bosne i Hercegovine i ima višedecenijsku tradiciju, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu AABH) preuzela je odgovornost da pruži podršku radu kolega zaposlenih u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u njihovom važnom zadatku – izradi dokumenta koji treba usmjeravati i organizirati prostorni aspekt razvoja Kantona Sarajevo u toku narednih (tada dvanaest, sada već tek deset) godina.
Sa takvim osjećajem obaveze AABH je 19. aprila 2024. godine oformila radnu grupu, čiji je zadatak bio detaljno proučiti sadržaj Nacrta plana i sastaviti primjedbe, u skladu sa znanjima o savremenoj planerskoj praksi i urbanim potencijalima, problemima i potrebama Kantona Sarajevo. Slanje Primjedbi AABH je obavila 15.5.2024. godine, u roku zadanom oglasom zakonom propisane javne rasprave.
U decembru 2025. godine mediji su prenijeli vijest da je dugo očekivano obrađivanje primjedbi zaprimljenih u toku javne rasprave završeno, kao i da je realizirano usvajanje Izvještaja o provedenoj javnoj raspravi od strane nosioca pripreme plana, Vlade Kantona Sarajevo.
Obzirom da sa ovim procedurama usvajanje Plana ulazi u svoju završnu fazu i da će uskoro biti predstavljena njegova finalna verzija, smatramo da je naša obaveza da sa sadržajem Primjedbi AABH na Nacrt plana upoznamo naše članove, kao i širu stručnu i opću javnost.
Listu primjedbi zato donosimo, u znatno skraćenoj verziji, u nastavku ovog teksta:
1.0 Posebne primjedbe
1.1 Inputi iz plana višeg reda (Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023) vjerovatno nisu validni, obzirom na gruba kršenja Plana (naročito na teritoriji općine Trnovo) u toku proteklih deset godina – AABH izražava zabrinutost vezano za validnost i relevantnost inputa iz plana višeg reda na osnovu kojih je definiran Urbanistički plan, naročito obzirom na intenzivne razvojne procese (izgradnja naselja i infrastrukture) u Općini Trnovo, koji nisu bili dio projekcija Prostornog plana, a koji mogu imati mnogostruk utjecaj na kvalitetu okoliša (npr. kvaliteta vode) i razvojna pitanja (npr. saobraćaj, turizam) u urbanom području Kantona, na koje se odnosi Urbanistički plan.
2.0 Primjedbe na proceduru i metodologiju izrade Plana
2.1 Studija procjene utjecaja na okoliš nije izrađena – Usljed nedostatka izrađene studije i ekspertize o procjeni utjecaja na okoliš zabrinjavaju nas posljedice gradnje predložene ovim Planom, te smatramo kako je spomenuta studija/ekspertiza obavezan preduvjet bilo kakvom urbanističkom planiranju ovih razmjera. Prethodno posebno treba uzeti kao problematično, s obzirom da je izrada strateške procjene utjecaja na okoliš i zakonska obaveza.
2.2 Participacija građana u procesu planiranja nije realizirana – U procesu izrade Urbanističkog plana Kantona Sarajevo nije realizirana direktna participacija građana u planiranju (kroz radionice sa fokusnim grupama, istraživanja javnog mnjenja itd). Čak su i prezentacije Plana održane prilikom zakonom propisanih javnih rasprava, održane stručnim (ekspertnim) jezikom teško razumljivim za građane-laike.
2.3 Studija saobraćaja nije novelirana – Urbanistički plan Kantona Sarajevo uzima ulazne podatke o saobraćaju iz Studije saobraćaja izrađene 2005 godine. Iako su za Plan rađene ekspertize o saobraćaju, smatramo da je za dokument ovog značaja i vremenskog okvira (kada se jednom usvoji Plan će važiti do 2036. godine) bilo potrebno izraditi novu i sveobuhvatnu studiju saobraćaja, baziranu na svježim mjerenjima i statistikama.
2.4 Zone zaštite izvorišta Sarajevskog polja i zaštitne mjere oko izvorišta vode koja se koristi za piće nisu određene – AABH smatra da je nekorektno planirati bilo kakvu vrstu nove gradnje prije nego što se uradi studija procjene uticaja gradnje u Sarajevskom polju na izvorišta pitke vode.
3.0 Primjedbe na sadržaj Plana / sve teme
3.1 Tražimo definisanje argumenata za proširenje postojećih građevinskih zona – U Nacrtu planskog dokumenta ne postoji integralna tabela u kojoj bi se mogle pratiti promjene u prostoru u pogledu namjene zemljišta, odnosno, ne postoji uporedna tabela postojećeg stanja i planiranih površina, što se smatra velikim nedostatkom i prostorom za različite, uglavnom, negativne interpretacije prostornih mogućnosti.
3.2 Tražimo određivanje kriterija za definisanje koncepta prostornog razvoja grada – U Nacrtu plana ne postoji jasno razgraničenje dijelova prostora urbanog područja Sarajevo koji se upotpunjavaju od onih koji se redefinišu ili transformišu, i onih koji se preuzimaju kao ranije utvrđena (planska) opredjeljenja. Takodje ne postoji uporedna analiza, niti tabelarni prikaz postojećeg i planiranog prostora unutar obuhvata plana, pa nije moguće odrediti kojoj od ovih kategrija opisanih u tekstualnom dijelu pojedini prostori pripadaju, a niti je moguće isto pročitati iz grafičkog prikaza.
3.3. Tražimo argumente za projekcije rasta broja stanovnika Kantona Sarajevo sadržane u Nacrtu plana – Demografska studija za izradu Prostorne osnove, pa posljedično i II faze izrade Plana je izostala, a demografska analiza je zasnovana na ekspertizi, te procjenama povećanja građevinskog zemljišta unutar detaljnih provedbenih planova. Prihvaćeni pristup je u potpunosti pogrešan, te negira nekoliko važnih činjenica, te zakonskih obaveza.
3.4 Tražimo ograničenje koeficijenta izgrađenosti parcele (Ki) do maksimalne vrijednosti 3 i spratnosti (visine) gradnje do maksimalne visine 20 m u Sarajevskoj kotlini (općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, sa izuzetkom teritorije Sekundarnog centra u Rajlovcu) u cilju spriječavanja daljnjeg pogoršanja protoka zraka (vjetrova) i posljedičnog pogoršanja kvalitete zraka – Obzirom da su odluke Kantonalne vlade o mjerama zaštite ventilacionih koridora stavljene van snage i obzirom na ekstremna zagađenja zraka na cijelom urbanom području Kantona Sarajevo (a naročito u Sarajevskoj kotlini) smatramo imperativom od vitalnog interesa građana Kantona Sarajevo da Urbanistički plan Kantona preuzme ulogu regulatora zaštite ventilacionih koridora, tako što će u Odluku o provođenju Plana unijeti sistemsko ograničenje koeficijenta izgrađenosti (ki) parcele na 3, a spratnosti na 20 m, i to za sve “tipologije grupacija građevina” i za sve namjene površina. Zahtjevamo ovakvo ograničenje makar za sve zone u Sarajevskoj kotlini (općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, sa izuzetkom teritorije Sekundarnog centra u Rajlovcu).
3.5 Tražimo osiguranje ozelenjavanja 5-10% površine i sadnje (ili zadržavanja postojećih) stablašica na svakoj parceli predviđenoj za novu gradnju i/ili uređenje u Sarajevskoj kotlini (općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, sa izuzetkom teritorije Sekundarnog centra u Rajlovcu) u cilju poboljšanja kvalitete zraka u Sarajevskoj kotlini – Polazeći od shvatanja da je kvalitet okoliša vitalni i osnovni interes građana Kantona Sarajevo (bez čijeg poboljšanja postizanje ekonomskih/razvojnih ciljeva nema smisla) zahtjevamo da se u tekst Odluke o provođenju Plana unese sistemsko osiguranje ozelenjavanja 5-10% površine i sadnje (ili zadržavanja postojećih) stablašica na svakoj parceli predviđenoj za novu gradnju i/ili uređenje u Sarajevskoj kotlini. Pozitivan utjecaj zelenila, a naročito visokog rastinja na kvalitetu zraka je davno naučno utvrđena činjenica. Obzirom na okolnosti ekstremnog zagađenja zraka u Sarajevskoj kotlini, zahtjevamo izmjenu u svim odjeljcima Odluke o provođenju plana koji određuju “Uslove lociranja i gradnje građevina” na način da će se unijeti minimumi površine građevinske parcele koji se moraju urediti kao zelena površina uz obavezu očuvanja postojećih i sadnje novih stablašica.
3.6 Tražimo uvećanje zona društvene infrastrukture u Općini Novi grad i njihovo zoniranje/lociranje na način koji će omogućiti povezivanje sa postojećim elementima industrijskog naslijeđa u ovoj Općini – Općina Novi grad je najnaseljenija Općina Kantona Sarajevo, a od svog nastanka je nedovoljno opremljena društvenom infrastrukturom. Smatramo da je veličina zona društvene infrastrukture u općini Novi grad pod-dimenzionirana i da se treba uvećati. Takođe, smatramo da nije učinjen napor povezivanja zona društvene infrastrukture sa industrijskim naslijeđem i asocijacijama na “radničku prošlost” ove Općine, koje je naročito bogato u pojasu između glavne gradske saobraćajne osovine (na jugu) i naselja Buća potok na sjeveru. U ovom pojasu nalaze se ostaci proizvodnih pogona sarajevskih radnih organizacija (preduzeća SR BiH), monumentalno zdanje RTV doma, a u neposrednoj blizini je naselje Alipašino polje. Svi ovi elementi su fragmenti kulturno-istorijskog sadržaja vezanog za industrijalizaciju, ruralno-urbane migracije i emancipaciju socijalističkog društva kroz urbani razvoj (uključijući razvoj vezan za ZOI 84). Smatramo da se u centralnom dijelu ovog pojasa treba zonirati pojas društvene infrastrukture kao kulturno-istorijska osovina nove poslovno-stambene i stambeno-poslovne zone koja se ovdje planira, isprepletena sa sistemom javnih otvorenih prostora (po ugledu na Muzejsku četvrt u Općini Novo Sarajevo) čiji ulazni element sa istočne strane može biti već predviđena zona urbanog zelenila u području sadašnje Remize.
3.7 Tražimo očuvanje integriteta postojećih i integraciju i okrupnjavanje novih otvorenih javnih prostora i pješačkih zona, uz naročit naglasak na prepoznavanje značaja i kvaliteta javnog otvorenog prostora uz rijeku Miljacku – AABH zagovara definisanje očuvanja cjelovitosti javnog prostora u istorijskoj jezgri grada Sarajeva kao apsolutnog prioriteta i ohrabruje planere u pravcu radikalnijih prijedloga u ovom smjeru, naročito kada se radi o prijedlozima stavljanja pojedinih segmenata vitalnih saobraćajnica za privatni motorni saobraćaj pod zemlju (računajući sa budućim otvaranjem mogućnosti za finansiranje infrastrukturnih projekata iz fondova EU). Na ovoj osnovi temeljimo slijedeće stavove i prijedloge:
Rezolutno se protivimo probijanju 1. transferzale kroz Muzejsku četvrt i Vilsonovo šetalište (bilo da se radi o saobraćajnici na tlu ili izdignutoj u odnosu na nivo pješačkog kretanja). Obzirom na kulturno-istorijski značaj zgrada Zemaljskog i Historijskog muzeja, bogati kulturni javni život u ovim institucijama, planove za realizaciju trećeg muzeja Arsaevi i značaj Vilsonovog šetališta kao rekreacionog centra za cijeli grad Sarajevo, smatramo da otvoreni prostor koji povezuje ove elemente ima nacionalni i kantonalni značaj, koji je prevelik da bi se dopustila njegova degradacija probojem Prve transferzale.
- U Planu je izostala revizija saobraćajnog rješenja u užoj jezgri grada sa ciljem uklanjanja aktivnog individualnog saobraćaja uz rijeku Miljacku na potezu od Alipašine ulice do Vijećnice, a sa ciljem redefinicije grada i kontakta grada sa rijekom.
Obale rijeke Miljacke su i dalje kruto posmatrane u okviru regulisanog korita, bez ikakvih ideja za aktivaciju obale, uređivanje korita i inkorporiranje u javni prostor grada, za što postoje opravdane mogućnosti. Osim toga, hidrološka mreža potoka, koji su u ovom trenutku zacijevljeni, nije revidirana, te nisu razmatrane opcije vraćanja riječnih tokova u prvobitno stanje, čime bi se otklonile negativne posljedice izmjena prirodnih uslova i otvorili novi kvalitetniji prostori unutar grada.
3.8 Generalni osvrt na planska rješenja u kojima su uočene nepravilnosti
Planom nisu data jasna opredjeljenja i preporuke za strateško integrisanje i sanaciju unutar bespravno nastalih naselja u gradsko tkivo, sa ciljem podizanja kvaliteta života stanovnika unutar tih naselja, ali i smanjenje i mitigaciju negativnih efekata koje ta naselja prouzrokuju na ostatak grada.
Planom nisu adekvatno i u traženom mjerilu adresirana pitanja opremanja društvenom infrastrukturom naselja i prostora grada (potrebno je dati jasnija usmjerenja za detaljne provedbene dokumente), dok su određene teme previše detaljno zašle u tematiku detaljnih provedbenih planova.
Nije postignut balans u planiranju, posebice ako se uzme u obzir da su urbana pravila “svedena” na nivo parcele, a nisu dati uslovi za zone, što je bilo potrebnije uraditi, zbog ujednačenog i komplementarnog razvoja grada u odnosu na njegove urbano-morfološke karakteristike i specifičnosti.
Posebno se skreće pažnja da veličina parcele ne može za sobom posljedično povlačiti i drastično povećanje urbanističkih parametara, odnosno, da dovođenje u korelaciju površine i povećanja koeficijenta izgrađenosti nije opravdano.
4.0 Primjedbe na sadržaj Plana / saobraćaj
4.1 Stav je da bi žičare mogle opslužiti postojeća i planirana naselja na padinama i biti uvezane u sistem JGP, time smanjujući upotrebu automobila. Za povezivanje uzvišenja, na grafičkim prilozima ali ne i u tekstu, predlaže se korištenje žičara za Žuč i Hum, ali ne i za npr. Sedrenik.
4.2 Pozicija novog tramvajskog i trolejbuskog depoa nije jasna, i treba biti osmišljena u odnosu na ukupnost sistema – može se nagađati da se depoi nalaze uz južni krak petlje Butila na A1, iznad natpisa Gornje Telalovo polje, te u sredini poteza koji spaja natpise Sastavci i Breznici. Da li su razmatrane posljedice opsluživanja cjelokupnog tramvajskog i trolejbuskog sistema iz jednog depoa, obzirom na planiranu veličinu i razgranatost oba sistema?
Savremena praksa, koju pozicije postojećih depoa u Sarajevu prate, ide ka pozicioniranju dodatnih manjih depoa uz centralne.
4.3 Nije jasno definiran kriterij koji je vodio odabir trasa novih dijelova tramvajske i trolejbuske mreže kojima se opslužuje novi gradski centar i okolno područje? Prvenstveno se misli na korištenje nove trase XIII transferzale i nove ‘lučne’ saobraćajnice oko Dogloda?
4.4 Tražimo pojašnjenje korištenja terminologije vezane za lakošinske sisteme u tekstu plana – definicija lakošinskog sistema u kontekstu cijelog Plana nije jasno postavljena niti diferencirana u odnosu na šinski/željeznički sistem i tramvajski sistem.
Termin “lakošinski sistemi” u Planu se koristi za svrhe koje u većini gradova obavlja „regionalni metro / S-Bahn“. Ideja okrakterizirana kao „otvoreni metro“ govori u kontekstu lakošinskih sistema o “modernizaciji i doradi i kolosijeka i prijevoznih sredstava željeznice” (parafrazirano) – da li to u provođenju plana može značiti pretvaranje dijela željezničkih trasa u urbanom području Sarajevo u zatvoreni sistem lakošinske željeznice, što bi u praksi moglo značiti pretvaranje dijela trase u de facto ekspresni tramvaj i gubitak dolaska „teške“, međugradske i međunarodne željeznice (heavy rail) u sami centar grada?
4.5 Tražimo pojašnjenje odabira rješenja X i XI transferzale i južne longitudinale – Trasa tramvaja prema Dobrinji je premještena sa XI na X transferzalu, za šta je kao argument iskorištena ekonomska neisplativost rušenja velikog broja objekata na trasi XI transferzale, s čime dijelimo sentiment; isti argument, na skoro istom području, nije iskorišten za trasu južne longitudinale – podjednak broj objekata bi se trebao srušiti kako bi se južna longitudinala dovršila na području od Saraj-polja (raskrsnica kod kompleksa Kralj Fahd) do petlje kod Energoinvesta i početka brze ceste na Zapadnom prilazu, u profilu 2+2 sa denivelisanim raskrsnicama.
PRIJEDLOG – prebaciti trasu južne longitudinale iskoristivši trasu transferzale A – počevši od raskrsnice južne longitudinale i IX transferzale na Mojmilu, nova trasa južne longitudinale prati ulicu Olimpijska uz SOS Dječije selo, te nakon raskrsnice sa X transferzalom preuzima trasu transferzale A do XII transferzale i aerodroma; zatim prati sjevernu granicu aerodroma od ulice Davorina Popovića do Kasindolske ceste i petlje kod Energoinvesta.
Navedeno je da je trasa južne longitudinale značajna zbog uloge nosioca trolejbuskog saobraćaja od Dobrinje ka Skenderiji, stoga se postavlja pitanje zašto se njen planirani produžetak ka Zapadnom prilazu gradu „jače“ tretira, sa denivelisanim raskrsnicama sa transferzalama i samom trasom preko utjelovljenog urbanog tkiva naselja Nedžarići, koje je većim dijelom starije i od plana iz 1986.
4.6 Stav je da podzemne garaže treba pozicionirati izvan sadašnjeg gradskog centra, gdje se pod time može smatrati područje trase tramvajske linije br.1 od Željezničke Stanice do Vijećnice, (prsten Obala Kulina bana – Telali – M. M. Bašeskije – M. Tita – Hamze Hume – Obala Kulina bana) s izuzetkom područja Marindvorskih kvadranata, s ciljem oslobađanja saobraćajnica od motornog saobraćaja u planskom ili postplanskom periodu – ukoliko se garaže budu planirale na način da ovise o tim saobraćajnicama, njihovo pretvaranje u pješačke zone je onemogućeno.
4.7 Stav je da se posebna pažnja treba posvetiti trasi Brze gradske ceste na potezu od Bentbaše do križanja s prvom transferzalom u Velešićima, obzirom da će taj dio Brze gradske ceste zajedno sa dijelom prve transferzale od križanja preko Vogošće do autoputa A1 služiti kao de facto obilaznica Sarajeva za tranzitni saobraćaj od istoka (Pale) do autoputa i obratno.
