Autor: AABH

Nezaobilazan dolazak ljeta i još nepobitniji žar za odlaskom na obalu i toplo morsko žalo, donosi svake godine neobičnu ushićenost. Ima nešto magično i poznato u morskom horizontu, pa makar ga gledali i po prvi put. Kao da smo nekada već tu bili…

Nježnost i prisnost, sjeta i značaj svakog trenutka, protkani sa osjećajem neprolaznosti i trajanja, ali i jedistvenog lica i naličja gradova na obali, svojstveni su svim zemljama Mediterana, kako je to ponajbolje opisao i veliki Predrag Matvejević u svom Brevijaru.

Hoćemo li razloge tražiti u kamenitim zidovima, bijelim sjenama tihih kuća u julsko podne ili pak teškom, zelenom hladu bora? Da li postoji poveznica svih mediteranaca, onih po rođenju, čuvenju ili opredjeljenju,  onih koji tu žive i onih koji ga pohode svake godine?

Svima njima je more i Mediteran u jednom trenutku i dom i kuća.

I onda je nemoguće ne upitati se: Kakvi su gradovi i mjesta koji doživljavaju tako silovite metamorfoze postojanja i koji iz tihe sigurnosti zimskog neba prerastaju u treptave domaćine putnika namjernika? Kako se oblikuju mediteranske kuće i kome su namijenjene? Da li je Mediteran bez turista (tog tako željenog, a opet u očima onih koji Mediteran grle cijele godine ipak nametljivog pohodnika) uopšte zamisliv? Kakav je Mediteran danas, kakav će biti sutra? Da li je bezvremenska i neprolazna kultura mora i morskog  kadra mijenjati se u skladu sa zahtjevima savremenog i treba li to činiti? Koje je boje morska bijela?  Da li Mediteran prestaje na obali ili se upliće i u zaleđe i ostavlja svoje tragove?

Mediteran nije samo prostor, on je kompleksna mreža gradova, ljudi, enterijera, eksterijera, domaćina i gostiju, uskih ulica i skalina, širokog mora i obzora na kojem se naziru otoci, bijelih gorostasa nekadašnjih napuštenih sindikalnih hotela i današnjih resorta. Mediteran je i mali trg, restoran, svjetionik i mol, luka puna luksuznih jahti, ali i ribarskih kočarica koje izlaze u toplu morsku noć. U isto vrijeme, naselja na Mediteranu su za mnoge mjesto migracije i neformalnog staništa, čija je implementacija intenzivno u posljednje dvije godine uzrokovala stvaranje novih mreža i prostora, te postala i uzrokom političke i društvene debate.

U duhu Mediterana i toplih dana koje čekamo, pozivamo vas da u mjesecima julu i avgustu razmišljate na temu Mediteran u arhitekturi i vice versa, te da nam dostavite svoje radove u bilo kojoj formi – fotografija, tekst, skica, crtež itd., na email – press@aabh.ba.
 
Smjernice uredništva možete preuzeti ovdje, a najbolje radove ćemo objaviti na stranici AABH.

Datum objavljivanja: 11.07.2017.