Izvor: http://visit-bosnia.ardtravel.ba/bs/meet-bosnia/sarajevo-old-town
Poštovane kolegice i kolege,
Anketa po pitanju izgradnje objekta na mjestu nacionalnog spomenika Tašlihan je završena i sa zadovoljstvom objavljujemo činjenicu da je u njoj sudjelovalo više od 1447 kolega/građana. Rezultati su nedvosmisleno jasni: 1405 ili 97.1% ispitanika izgradnju objekta smatra neprihvatljivom i neopravdanom, dok svega 42 ili 2.9% ispitanika smatra suprotno.
Kao što smo obećali, rezultate ankete, zajedno sa zvaničnim stavom AABH namjeravamo poslati Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, kao i drugim institucijama koje učestvuju u procesu donošenja odluka. Stav Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini je jednoglasno usvojen od strane Upravnog odbora i možete ga pročitati u nastavku:
Stav Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini povodom najavljene izgradnje novog objekta na istorijskoj lokaciji Tašlihana i Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu:
Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini, kao najveće javno udruženje građana – arhitekata u Bosni i Hercegovini osjeća etičku odgovornost da reaguje na dešavanja koja su u vezi sa arheološkim lokalitetom Tašlihana u Sarajevu. Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini djeluje u skladu sa svojim pravima i mogućnostima, uzimajući u obzir da je rad aktivnih članova Asocijacije zasnovan na volonterizmu i da Asocijacija kao udruženje građana nema mogućnosti pravnog sankcionisanja neprimjerenih intervencija u prostoru i pojedinih negativnih dešavanja na arhitektonskoj sceni Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi, Asocijacija koja predstavlja arhitekte u Bosni i Hercegovini se osjeća pozvanom od kolega, ali i od svih ostalih grupa bosanskohercegovačkog društva da iznese svoj stav povodom izmjena i dopuna statusa nacionalnih spomenika Tašlihana i Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu, od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i najavljenih građevinskih zahvata na lokaciji na kojoj se nalaze ostaci Tašlihana u Sarajevu.
Tašlihan je jedan od više sarajevskih hanova i jedan od rijetkih hanova koji je sačuvao dio originalnih ostataka, s obzirom da Đulov han i Kolobara han nisu sačuvani i da je Morića han sačuvan djelomično, u nivou prizemlja. Tašlihan je sagrađen 1543. godine i bio jedan od najvećih i najreprezentativnijih objekata arhitekture osmanskog perioda na Balkanu, te kao takav je posjedovao značajne arhitektonske vrijednosti. Tašlihan je više puta stradao u požarima, a gotovo potpuno je uništen u požaru iz 1879. godine nakon čega nije obnavljan. Kao dio bosanskohercegovačke baštine arheološki lokalitet Tašlihana posjeduju izuzetne kulturno-istorijske vrijednosti. Status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine dodjelila mu je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u novembru 2004. godine kao arheološkom lokalitetu.
Kategorizacija nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ne postoji u obliku u kojem je postojala u bivšim zavodima za zaštitu spomenika u Jugoslaviji kada su različiti spomenici u skladu sa njihovim kulturno-istorijskim značajem bili podjeljeni u nekoliko grupa. Danas svi nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine uživaju jednaka prava, što implicira da isti značaj imaju arheološki lokalitet Tašlihana u Sarajevu kao i Vijećnica u Sarajevu, Ferhadija džamija u Banjoj Luci ili npr. stari grad Vidoški u Stocu. Odnos prema arheološkom lokalitetuTašlihana je po zakonu isti kao i odnos prema bilo kom drugom nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine i zato zabrinjavaju mogućnosti brze izmjene i dopune odluka o proglašenju određenog dobra nacionalnim spomenikom koje imaju za cilj nove građevinske aktivnosti na zaštićenom lokalitetu, ili samom kulturno-istorijskom dobru. Na ovaj način umanjuje se status nacionalnog spomenika i dovodi se u pitanje značaj pravne zaštite za određeno kulturno-istorijsko dobro, jer se trenutna situacija sa Tašlihanom i Gazi Husrev-begovim bezistanom može ponoviti bilo kada sa bilo kojim drugim nacionalnim spomenikom.
Izjava jednog od tri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, data za medije u julu 2017. godine: „Šta ima tamo od Tašlihana? – Od Tašlihana ima možda 5%.“ nije zasnovana na stručnoj analizi arheološkog lokaliteta Tašlihana i Asocijacija smatra da stavovi o ovako važnim temama za sve građane Bosne i Hercegovine ne smiju biti zasnovani na ličnim stavovima i „odokativnim“ metodama. Na većini mjesta koja su zaštićena kao mjesta i ostaci nacionalnih spomenika nisu sačuvani ostaci nacionalnog spomenika, pa ipak se takva mjesta štite kao izuzetno značajni kulturno-istorijski lokaliteti. Pomenuta izjava je sporna ako se posmatra u kontekstu arheologije i kosi se sa pravilima po kojima Komisija proglašava nacionalne spomenike jer implicira da je arheološko nalazište manje važno od istorijske građevine što je pogrešno. Takođe, arheološki lokalitet Tašlihana i Gazi Husrev-begov bezistan su zaštićeni još dvjema odlukama Komisije, a to su odluka o proglašenju Grupe objekata – Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu sa pokretnom imovinom nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine i odlukom Sarajevska čaršija, istorijsko gradsko područije. Iako je izmjenila dvije odluke kako bi omogućila novogradnju, Komisija je očito neupućena da postoje još dvije odluke koje štite tretirana dobra.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj u julu 2016. godine, donijela odluku o izmjeni Odluke o proglašenju Arheološkog područja – ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u cilju omogućavanja izgradnje novog objekta spratnosti P+1 na ovom značajnom istorijskom lokalitetu. Izmjena odluke odnosi se na mjere zaštite propisane odlukom iz novembra 2004. godine kada je ovaj lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U stavu („Stav Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u vezi sa nacionalnim spomenicima ”Graditeljska cjelina – Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima u Sarajevu“ i ”Arheološko područje – ostaci Tašlihana u Sarajevu“) Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine objavljenom 26. jula 2017. godine na internet stranici Komisije stoji: „Izmjena odluke je donesena na osnovi dobivenih podataka kojima se nije raspolagalo u momentu donošenja odluke (2004.), a uvidom na licu mjesta (15.06.2016. godine) utvrđeno je da je na većem dijelu parcele Tašlihana izgrađena podzemna garaža; da su ostaci temelja i istočnog zida Tašlihana konsolidirani i konzervirani; a da je uz zapadnu granicu ostataka Tašlihana izgrađen pješački most. U toku izgradnje garaže uz Hotel Europa 2008. godine izvedene su preventivne mjere urgentne stabilizacije temelja (temelji objekta su bili razidani, te vraćeni na krov garaže) i konstruktivno podupiranje istočnog zida, sa ciljem da se ne izazove destabilizacija kompletne strukture. Tim zahvatima autentičnost i integritet samih ostataka objekta je postala vrlo upitna. U cilju zaštite mjesta i ostataka iskazana je opravdanost potrebe za izmjenom odluke.“ Čitav tekst možete pogledati na linku.
Odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine je iz 2004. godine, a radovi rekonstrukcije Hotela Europa koji su uključili izgradnju podzemne garaže i pješačkog mosta su iz 2006. godine. To implicira da su radovi koji su ugrozili integritet nacionalnog spomenika izvršeni dvije godine nakon proglašenja dobra nacionalnim spomenikom i da bi Komisija trebala sankcionisati te radove, a ne nacionalni spomenik tako što dodatno umanjuje njegovu vrijednost svojim naknadnim odlukama. Zašto Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nije sankcijonisala nelegalnu gradnju, nego sada sankcioniše spomenik?
Prema članu 40. Pravilnika o radu Komisije koji kaže:
„Član 40.
(1) Komisija može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom u sljedećim slučajevima:
- a) ako naknadno sazna ili dobije činjenice, podatke ili dokumentaciju kojima nije raspolagala u momentu donošenja odluke (podaci su postojali, ali nisu bili dostupni Komisiji). Pod činjenicom ili podatkom u smislu ove tačke ne smatra se planiranje ili izvođenje novih građevinskih ili sličnih zahvata. „
Komisija se oslanja na član 40, tačku 1, stav a) u svom Saopštenju za javnost od 26. jula 2017. godine. koji upravo negira razloge izmjena i dopuna sporne odluke, jer citiramo: „Pod činjenicom ili podatkom u smislu ove tačke ne smatra se planiranje ili izvođenje novih građevinskih ili sličnih zahvata.“ Novi građevinski zahvati su bili izgradnja podzemne garaže i pješačkog mosta hotela Europa nakon što je lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom. Pravilnik o radu komisije možete pogledati na linku.
Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini osuđuje bilo kakve aktivnosti koje štete integritetu i umanjuju značaj kulturno-istorijskih dobara Bosne i Hercegovine, a različite oblike manipulacije kulturno-istorijskim dobrima u cilju komercijalizacije i neadekvatnog korištenja smatra neprimjerenim i neetičnim, bez obzira o kojoj vrsti kulturno-istorijskog spomenika se radi. Asocijacija smatra da je izgradnja arhitektonskog objekta na lokaciji Tašlihana nedopustiva sa aspekta zaštite kulturno-istorijskog naslijeđa, sa aspekta urbanizma i sa aspekta arhitekture. Najavljena spratnost novog objekta od P+1 direktno ugrožava nacionalni spomenik – Gazi Husrev-begov bezistan koji se većim dijelom nalazi u suterenu i nastavlja nanošenje štete drugom nacionalnom spomeniku – Ferhadija džamiji jer oba nacionalna spomenika tretira kao ornamente u prostoru bez ikakvog konteksta i veze sa okruženjem. Izgradnjom novog objekta spratnosti P+1 prekida se kontinuitet arhitekture iz osmanskog perioda koji grade Gazi Husrev-begov bezistan i Ferhadija džamija i ova intrvencija u prostoru ima negativne posljedice na sagledavanje prostora, te kao takva ne doprinosi „harmonizaciji“ prostora što u svom saopštenju navodi Komisija. Naprotiv, ova intervencija nanosi trajnu i nepovratnu štetu ambijentu. Izgradnja bilo kakvog novog arhitektonskog objekta na prostoru Tašlihana koji nije u cilju promovisanja arheološkog lokaliteta je nedopustiva jer briše memoriju mjesta i guši duh mjesta, dva izuzetno značajna faktora kulturno-istorijskog dobra i nezamjenjivi parametri u sagledavanju grada.
Kako bi ispitala stav svojih članova i svih građana Bosne i Hercegovine, Asocijacija je pokrenula anketu sa pitanjem: „Da li ideju o izgradnji “transparentnog” objekta, spratnosti P+1, na mjestu Tašlihana smatrate prihvatljivom i opravdanom? „ Ponuđeni odgovori su bili „Da“ i „Ne“. Do trenutka objave ovog Saopštenja na anketu je odgovorila ukupno 1443 osoba. Ukupno 97.1% anketiranih ideju o izgradnji “transparentnog” objekta, spratnosti P+1, na mjestu Tašlihana smatra neprihvatljivom i neopravdanom, a ukupno 2.9% anketiranih ovu ideju smatra prihvatljivom i opravdanom.
Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini poziva sve svoje članove i sve ostale kolege arhitekte u zemlji i svijetu da budno prate dešavanja, a pogotovo izmjene i dopune odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji su u vezi sa Tašlihanom i reaguju u cilju zaštite kulturno-istorijskog naslijeđa naše zemlje kada osjete da je integritet tog naslijeđa ugrožen. Asocijacija će nastaviti da koristi sve legitimne načine borbe za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa i nastaviće da djeluje u skladu sa svojim pravima i mogućnostima u cilju zaštite i isticanja univerzalnih vrijednosti naše baštine.
Napominjemo da je pravo koje nam je dato da uživamo u baštini koja nas okružuje, istovremeno i obaveza da tu baštinu čuvamo za buduće generacije kao neupitnu vrijednost naše istorije i našeg identiteta.
*Prethodni tekst predstavlja stav AABH koji je jednoglasno usvojen od strane Upravnog odbora Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini.
