Stručna monografija “Put do kuće, osam priča o stambenoj arhitekturi” – Nevena Novaković i Igor Kuvač
  • 2022-06-21
  • Stručna monografija “Put do kuće, osam priča o stambenoj arhitekturi”, urednika Nevene Novaković i Igora Kuvača, upravo je objavljena, u izdanju Istraživačkog centra za prostor i Arhitektonsko- građevnsko- geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

    Knjiga je “kolaž u potrazi za smislom, neopterećena okvirima, razigranog formata, nastala kroz prožimanje razgovora, šetnji, čitanja, pisanja, te uživanja u prostoru i arhitekturi. Tragajući za architecture de la jouissance, ova neobična knjiga pokušava da, u vremenu ogoljene efikasnosti i svrsishodnosti, proizvede još zadovoljstva i inspiracije. Svojevrsni je produžetak Dana arhitekture Banja Luka 2019. sa temom O stanovanju. S obzirom da je to mjesto razgovora, razmjene ideja i zadovoljstva koje ih prati, knjiga na svoj način materijalizuje, produbljuje i čuva zapis o izgovorenom, najprije radi proizvodnje novih ideja.” 

    Put do kuće je pogled u savremeni pejzaž arhitektonske produkcije u domenu stanovanja i prikazuje arhitektonske projekte iz perioda 2016–2021. godine. Struktura knjige ima različite esejističke, istraživačke i projektantske komponente, koje objedinjuje konceptom otvorenog diskursa o različitim aspektima arhitekture stanovanja. Obuhvata društvena i autorska nastojanja da kroz različite uglove izloži temu savremene stambene arhitekture, naslijeđene identitete i moguće budućnosti.

    Autori pripadaju mlađoj generaciji arhitekata koje djeluju u širokom geografskom rasponu između Norveške i Grčke, sa zajedničkim nasljeđem arhitektonske kulture nekadašnje Jugoslavije (sa jednim izuzetkom). Primjeri obuhvataju različite razmjere, podneblja i porijekla projekata, a u njima se isprepliću lične pozadine, projektantska uvjerenja, društveni komentar i ambicija artikulacije vremena. Esejistički format otkriva temeljno arhitektonsko čitanje navedenih primjera: oni su instruktivni kompendijum mogućnosti, nastojanja i dosega u savremenoj stambenoj arhitekturi.


    PRIKAZ KNJIGE // Vedrana Ikalović

    Šetnja počinje na prvim stranicama knjige. Već na početku zastajem, lutam, odlazim od knjige u razmišljanjima o kontinuitetu, strukturi i estetici tradicionalne Kuće (Harambašić). Razmišljam o otvorenosti, o suživotu, kolektivu, povjerenju između Susjeda, korisnika istog ili bliskog Prostora. Brzo se vraćam knjizi, zastajem na Ostrvu, odlazim u razmišljanja o udaljenosti, udobnosti i toplini; o beskrajnim mogućnostima Prostora (Dauti, Mitrulias, Raftopulos). Zatim se izdvajam u betonske zidove prestonice modernizma, tražeći svoj stav o Naslijeđu i fizičkom obliku Naslijeđa; o Kući i njenom postepenom (planiranom i neplaniranom) preobličavanju (Mančeva Adžievska, Antik Nikolova). Sledeći korak pravim po gradskim trgovima, otvorenim prostorima i parkovima koji se penju i provlače kroz Kuću da bi ukrali pogled Rijeci. Mislim na Rijeku, Nebo, i Horizont i (svečani) Susret s njima – svakog dana (Korlaet)! Razmišljanje o tom susretu vodi ka razmišljanju o posjedu, vlasništvu, imanju i nemanju prava na takav, ili sličan, Susret, i naporima da se ta prava ostvare unutar postavljenih planskih okvira (Krištof, Bogosavljević, Abadić, Linsberger). Stranicu za stranicom, okviri se šire i nestaju, uključujući i izjednačavajući vlasnike, korisnike ličnog i zajedničkog prostora, koji se transformišu i prilagođavaju, sa njihovim stvaraocima (Mujezinović). Pravo i Jednakost. Zastajem još jednom. Vraćam se u Budućnost mislima o drugoj vrsti transformacije, onoj koja nasuprot – ili u nastavku – intuitivnog, organskog, postavlja hibridnog Čovjeka neodvojivog od njegovih savremenih proteza (Nikezić).

    Knjiga Put do kuće je, sa jedne strane, katalog savremenih praksi, zamišljenih i izgrađenih prostora, ali i katalog procesa koji ideju, misao o prostoru, oblikuju u vidljiv i opipljiv prostor: kuću. Osam šarolikih priča nas uči o kontekstu, o razumijevanju prostora u kojem će se ostaviti trag i koji će se trajno promijeniti, o važnosti odluke i odgovornosti koju svaka prostorna odluka nosi. I što je posebno značajno, priče čitaoca vode kroz kontekst s kojim može da se poistovjeti i koji suštinski poznaje – to je lokalni ili jako blizak, razumljiv kontekst, naš kontekst, i naš prostor, o kojem sami rijetko pišemo a samim tim rijetko i čitamo. To su kuće, stanovi, naselja i gradovi u kojima stanuje neko blizak, drag; u kojima stanujemo mi i koje gradimo mi i naše potrebe. 

    Sa druge strane, knjiga kroz lični i slobodan pristup autora piše o kući koja je više od kuće, o kući koja je grad (Višestambena zgrada u Veslačkoj Ulici, Višeporodična zgrada u Lastenstrasse – MALAHOF), piše o kući koja je simbol, spomenik i sjećanje (Kuća Stamatovski, Višestambena zgrada socijalnog stanovanja M – Grund), kući koja se nadograđuje, transformiše (Vikend kuća na Salamisu), koja ima svoj život (DOMINUM – projekti za cjelovite obnove višestambenih zgrada u Sloveniji), o kući koja tek treba da postane kuća, da se prisvoji i oboji životom (Regionalni stambeni program u Republici Srbiji – stanovanje za izbeglice i raseljena lica). Na taj način knjiga se dotiče njenih neopipljivih dimenzija – iako ne insistira na njima. Piše o privatnom, ličnom prostoru, te o javnom prostoru i izloženosti pogledima, o intimnosti i sigurnosti, o granici između otvorenog i zatvorenog, kući koja je sklonište i utočište, i koja to ostaje u vremenu promjena.

    Konkretno, knjiga piše o Kaknju, Skoplju, Zagrebu, Ljubljani, Novom Pazaru, Ubu, Sevojnom, Mionici, Loznici, Beču…, i zatim u svakodnevnici nešto manje bliskom, ali u ljetnim danima jako bliskom Salamisu, još jednom simbolu – ovog puta simbolu odvojenog života i godišnjih odmora u kojima smo (tradicionalno) odvojeni od kuće, a kojima smo jednako privrženi.

    Urednici Nevena Novaković i Igor Kuvač, nadahnuti procesom stvaranja životnog prostora, stvaraju prostor za komunikaciju. Oni, kao i “DANI arhitekture Banjaluka” čiji su se učesnici sastali i progovorili u knjizi, nenametljivo ali otvoreno pozivaju na razmišljanje i – što je još značajnije – na razmjenu mišljenja. Knjiga su svojevrsni “Dani nakon Dana” koji mogu (i trebaju) da se posjećuju u više navrata. Prvo zato što je jezik kojim knjiga piše raznovrstan: koliko poetičan u doživljaju okruženja toliko pragmatičan u smislu zakonske regulative, energetske efikasnosti, tehničkih i seizmičkih svojstava stambene arhitekture; koliko konceptualan i sveden u prostornim analizama konteksta toliko precizan i raskošan u grafičkim prilozima, tehničkim opisima i modelima; koliko opisan i rječit sa osvrtom na “male stvari”, toliko jednostavan i iskren u razmišljanjima o istosti i različitosti. A zatim i zato što 180 stranica knjige pored čitanja riječi, opisa, razmišljanja i dosjetki, poziva i na razgledanje odabranih fotografija, na analiziranje dijagrama, modela i maketa, te u (zamišljenu) šetnju kroz ulice i bulevare. Poziva u posjetu i na razgovor u komšijsko dvorište, na terasu, pored maslinjaka, polja kukuruza, ili košarkaškog terena s pogledom na stablo, bunar, rijeku, s pogledom na nebo. Knjiga poziva na učešće u stvaranju prostora i njegovo prisvajanje, na promišljenu arhitekturu, i neprekinutu misao o kući u službi čovjeka, stanara, pojedinca – ili drugim riječima tebe, mene, i nas, pojedinačno i zajedno, dok (iznova i neumorno) gradimo naše kuće – i put do njih.

    1.1. Naš Kontekst. Porodična kuća “M”. Kakanj. AHAKNAP. Sarajevo. Bosna i Hercegovina.
    2.6 – 2.7 – 2.8. Razmišljanja. Vikend kuća u Salamini. AREA Architecture. Atina. Grčka
    2.9 – 2.10. Kontekst. Vikend kuća u Salamini. AREA Architecture. Atina. Grčka
    4.5 – 4.8. Poziv u posjetu. Regionalni stambeni program u Republici Srbiji – stanovanje za izbeglice i raseljena lica. 1X2 STUDIO. Beograd. Srbija
    6.8 i 6.10. Život, prije i poslije. Studio Krištof arhitekti. Ljubljana, Slovenija
    6.10. Učešće u stvaranju prostora. Studio Krištof arhitekti. Ljubljana, Slovenija
    8.6. Od misli o prostoru do opipljivog prostora. MALARCHITECTURE AS. Oslo. Norveška.


    Autori: Adnan Harambašić, Stilijani Dauti, Jorgos Mitrulias, Majkldžon Raftopulos, Nevenka Mančeva Adžievska, Marija Antik Nikolova, Jelena Bogosavljević, Zoran Abadić, Luka Korlaet, Tomaž Krištof, Nerma Linsberger, Mirza Mujezinović i Ana Nikezić

    Urednici: Nevena Novaković i Igor Kuvač

    Recenzenti: Mia Roth-Čerina i Saša Čvoro

    Dizajn i prelom: Maja Ilić

    Prevod: Jelena Pažin

    Lektura i korektura: Igor Simanović

    Štampa: Vilux d.o.o. Banja Luka

    Štampanje omogućile kompanije: Alumil, Xella, Knauf Insulation i Velux. 

    Knjiga je u štampanoj formi distribuirana bibliotekama arhitektonskih fakulteta u regiji. 

    PDF izdanje je dostupno na Issue profilima izdavača

    Nevena Novaković je docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2014. Bavi se istraživanjem istorije i teorije urbanog dizajna i urbane forme kroz različite razmjere. Jedan od urednika edicije knjiga Reviews of Sustainability and Resilience of the Built Environment for Education, Research and Design u izdanju TU Delft Open i trenutno je urednik naučnog časopisa AGG+. Član je osnivačkog odbora Do.co.mo.mo. Bosna i Hercegovina, međunarodne organizacije za dokumentovanje, promociju i očuvanje nasljeđa moderne arhitekture.

    Igor Kuvač je docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirao je na Univerzitetu u Granadi (Španija) 2017. kao stipendista Erazmus Mundus projekta JoinEUSee, sa temom Prisilne tranzicije – izgradnja novih naselja za izbjegla i raseljena lica poslije rata (1992-1995) u Bosni i Hercegovini. Suosnivač je i voditelj Istraživačkog centra za prostor koji eksperimentiše sa inovativnim modelima urbanog dizajna, u kojem koordinira Small SCALE i druge projekte. Istražuje različite razmjere arhitekture i urbanog dizajna, kao i kulturni kontekst savremenih urbanih transformacija.

    Podijeli

    Iz arhive