Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini sprovela je Upitnik: Uslovi rada zaposlenih/angažovanih u arhitektonskoj struci u BiH.

Upitnik je popunilo ukupno 179 osoba. Zahvaljujemo se svima na učešću.

AABH kao strukovna organizacija ima za cilj, između ostalog, uticati na kreiranje zdravije poslovne klime i boljih uslova za rad kako za radnike tako i za poslodavce koji rade na pronalasku poslovnih prilika. Iako kao Udruženje nemamo pravnu snagu niti trenutačno postoji zakonski okvir poput stručne komore kojom bi se regulisalo djelovanje unutar arhitektonske/građevinske djelatnosti, smatramo da imamo odgovornost da budemo glas stručne javnosti, posebno naših članova.

Prikupljene podatke o uslovima života i rada zaposlenih/angažovanih u ovoj struci, prenosimo u cjelosti.

Na pitanje o radnom iskustvu jasna je raznolika struktura ispitanika prema godinama iskustva, gdje najveći postotak učesnika ima iskustva od 3 do 10 i više godina u praksi (64,8%). Najveći dio ispitanika je zaposlen u struci (80,4%) dok od toga najveći postotak radi u realnom sektoru (93,3 %) i to u arhitektonskim biroima ukupno 60,3 %.

Kada govorimo o visini naknade na koju je uposlenik prema Ugovoru prijavljen, poražavajuća je informacija da je najveći postotak onih koji su prijavljeni na minimalni iznos, 800 KM i niže, čak 45,8 % uposlenih. Međutim već u sljedećem pitanju, koje kaže “Ukoliko kao uposlenik primate višu naknadu od koje ste prijavljeni (bonusi isl.) molimo Vas da navedete ukupni NETO iznos?”, 35 % ispitanika je odgovorilo da u konačnici primi iznos veći od onog na koji je prijavljen, a taj iznos i dalje u prosjeku rijetko prelazi 1200 KM. Poređenja radi, većina ispitanika smatra da bi, za posao koji obavljaju, adekvatna visina naknade bila u rangu od 1500 do 2500 KM.

Podaci o prekovremenom radu govore da ukupno 81% ispitanika radi prekovremeno (!) a od toga 13% svakodnevno. Situacija je time gore što je samo 21,2 % ispitanika plaćeno redovno za svoj prekovremeni rad.

Rad vikendima je za većinu ispitanika (58,2%) neradni, međutim i dalje 18% ispitanika radi svaku subotu u mjesecu.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da čak 36,9% ispitanika ne iskoristi zakonski propisan broj dana godišnjeg odmora.

Kada je riječ o stimulaciji na radnom mjestu kroz npr. plaćene dodatne obuke, besplatni seminari, putovanja i stručne ekskurzije, novčani bonusi isl. ukupno 66,5 % ispitanika je odgovorilo da se rijetko ili nikada ne dešava takva vrsta nagrade.

Uz sve prethodno navedene odgovore, ne čudi informacija da 83,8% ispitanika ostvaruje prihode kroz dodatne poslove kako bi dopunili svoj budžet što u konačnici jako loše utiče na privatni život i količinu slobodnog vremena.

Pozitivan trend je veći broj freelance radnika. Razlozi tome su uglavnom viša primanja, fleksibilnost, bolja organizacija rada i slobodnog vremena.

Zaključak koji se nameće na kraju jeste da su uslovi rada zaposlenih/angažovanih u arhitektonskoj struci u BiH krajnje nezadovoljavajući.
Asocijacija arhitekata u BiH osuđuje ponižavajuće niske naknade, neplaćeni prekovremeni rad, nemogućnost korištenja zakonski propisanog godišnjeg odmora i sve druge aktivnosti koje idu na štetu uposlenih te na duže staze degradiraju struku. Smatramo da će, ukoliko se uskoro ne budu desila značajna poboljšanja, trend odlaska iz BiH u potrazi za boljim uvjetima biti sve veći. Tome ide u prilog informacija da je čak 73,2 % ispitanika odgovorilo da razmišlja o odlasku iz BiH ili aktivno radi na tome.

Prema posljednjim podacima poreske uprave BiH za arhitektonski sektor, učešće privatnih kompanija na ukupnom tržištu je oko 50%. Uzimajući u obzir generalno kompletnu i izrazitu neregulisanost tržišta u BiH, od kojeg je građevinski sektor vrlo značajan dio, razumljiv je donekle i odraz na njegovo tržište rada. Međutim, iz ovog istraživanja jasno je da takvo tržište vrlo jednostavno koristi nedostatak regulacije i komore na obaranje cijena projekata i devaluaciju cijena rada, a što se direktno i najjasnije odražava na primanja radnika u privatnom sektoru.

Svjesni smo da je isti slučaj i sa svakom drugom industrijskom granom u BiH, međutim u isto vrijeme, arhitektonski i građevinski sektor jedni su od lakših za regulisati jer često predstavljaju direktnu investiciju i povrat novca. Građevinski sektor, te konsekventno onaj tržišta nekretninama i ispravno upravljanje izgradnjom u gradovima jedan je od osnovnih kotača razvoja Zapadne Evrope. U isto vrijeme, ukoliko regulisan vrlo lako privlači daljnje nove investicije, povećava standard života i udobnost života u gradu, te podižući primanja inžinjera utiče na ostale povezane privredne grane.

Detaljne odgovore možete naći u nastavku.