©Martina Penava

Krivac za prepunu galeriju kraljice Katarine Kosače u HD hercega Stjepana Kosače u Mostaru bila je izložba fotografija “(Re)konstrukcija i destrukcija”. Otvorena je u ponedjeljak 20.3.2017. godine u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine, uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, Fondacije za scenske, muzičke i likovne umjetnosti i Grada Mostara, kao i potporu Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini.

Izložba tematizira stanje kulturno-povijesnoga nasljeđa Mostara i odnos stanovništva i vlasti prema vrijednom arhitektonskom i urbanističkom nasljeđu. Dio je projekta: “(Re)konstrukcija i destrukcija: odnos prema kulturno-povijesnom nasljeđu Mostara 1995-2015”, i prikazuje ukupno 50 fotografija. Riječ je o 25 objekata, svaki s dvije fotografije – stanje kulturnog dobra prije i nakon (ne)stručne intervencije.

Sve fotografije prati katalog s detaljnim informacijama o objektima: adresa, datacija, povijest dobra, komparacija izvornog i trenutnog stanja i opisana vrsta degradacije.

Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine Tatjana Mićević-Đurić u svom je obraćanju ukazala na važnost kulturno povijesnog nasljeđa u Mostaru: „Važno je očuvati identitet Mostara, njegov karakter i njegovu prepoznatljivost, i ako tu važnost ne shvatimo bojim se da ćemo postati bezlična i neprepoznatljiva sredina“.  Naglasila je  kako su pri rekonstrukciji dobara u Mostaru rijetko konsultirani stručnjaci: povjesničari umjetnosti, arhitekti, konzervatori, zbog čega je rezultat intervencija nezadovoljavajući.

Ipak, za primjer dobre rekonstrukcije navela je Gimnaziju Mostar na Španjolskom trgu, Gradsku banju na Musali, te nekadašnju zgradu Općinskog suda u Cernici i Županijski sud. Iz mnoštva nestručnih primjera rekonstrukcija izdvojila je Mikačića kuću na Bulevaru, hotel Ružu, kompleks Franjevačkog samostana i crkve Sv. Petra i Pavla, Ćejvan-Ćehajin hamam.

Izložbu je otvorenom zvanično proglasila pomoćnica federalne ministrice kulture i sporta Danijela Marija Boras.

Organizatori su istaknuli kako je izložba reakcija na postojeći odnos prema graditeljskom nasljeđu, te joj je cilj probuditi svijest javnosti o važnosti onoga što je naslijeđeno iz prijašnjih vremena i ukazati na opasnosti kojima je to nasljeđe danas izloženo.

©Martina Penava

Datum objavljivanja: 28.03.2017.