Fotografija: Damir Dautbegović

Predavanja svjetski poznatih arhitekata, prezentacije novih materijala i tehnologija građenja i druženje sa kolegama – sve to je dio iskustva posjete Danima Orisa, koji su se održali u zagrebačkoj dvorani Lisinski, 15. i 16. oktobra.
U zvaničnom dijelu je osam predavača predstavilo svoj rad, način razmišljanja ali i kroz svoja predavanja isprovociralo niz pitanja o kojima trebamo dati odgovor.
U pauzama između predavanja smo imali priliku da se upoznamo sa novim materijalima, ali i u opuštenijoj atmosferi caffe –a Lisinski sa drugim kolegama razmijenimo utiske o izlaganjima koja smo slušali.
U nastavku vam predstavljam predavače i pitanja o kojima je publika najviše diskutovala.

Bernard Khoury – šta je zapravo kontekst?
Najviše reakcija je definitivno probudio libanonski arhitekt Bernard Khoury, jedan od osnivača Arapskog centra za kulturu.
Khoury je u svom predavanju dao svoje viđenje konteksta i upozorio na tendenciju za “opasno pojednostavljenim teorijama mjesta”.
On je objasnio kako kontekst ne definiraju samo susjedni objekti, nego jednako i društvena situacija i sami ljudi koji se nalaze oko projekta u nastajanju. Iz tog razloga je svoje radove predstavio upravo kroz svoje investitore, koji su predstavnici različitih slojeva društva (on ih je definirao kao brokera, vlasnika zemlje, ministra, mladog poduzetnika, galeristu i doktora).
Kroz svoje projekte, koji se kreću od podzemnog noćnog kluba, do objekata za stanovanje, preko idejnih projekata o rollercosterima kroz ruševine Beiruta, Khoury je pokazao kako nije arhitekt koji je definiran tipom objekata koje gradi, nego arhitekt čiji objekti konstantno provociraju svoju vezu sa gradom i sa neposrednom situacijom u kojoj nastaju.
Khoury – evi projekti su pokazatelj kako se kontekst pun političkog i društevnog besmisla može iskoristiti kao inspiracija pri projektovanju.
U tom slučaju imamo i slobodu i odgovornost definiranja pravila jer, po njegovim riječima, u okolnostima raspadnutog društva i države, kada vas niko ne poziva na građansku i profesionalnu odgovornost, započinje prava odgovornost pojedinca.

Bernard Khoury: „Derailing Beirut“ – Idejno rješenje rollercoastera kroz ruševine Beiruta
Izvor fotografije: http://7iber.com/2013/04/man-of-present-architect-bernard-khoury/#.WAsFm_l9600

Bernard Khoury: podzemni noćni klub u Beirutu
Izvor: http://www.archdaily.com/179261/flashback-b-018-bernard-khoury-architects/5038261328ba0d599b0010e6-flashback-b-018-bernard-khoury-architects-photo

Pezo von Ellrichshausen – forma slijedi format?
Pezo von Ellrichshausen je višestruko nagrađivani biro iz Čilea, koji je publici najavljen kao duo koji je pomjerio standarde stambene arhitekture.
Ovaj biro je od ranije poznat po svom interesu za fenomenologiju prostora. Kada se to prevede na arhitekturu, oni kroz svoje projekte istražuju fundamentalne elemente prostora i postavljaju pitanje da li format može zamijeniti formu.
Kao arhitekti, smatraju da ne trebaju pratiti i osmišljavati formu, već prostorne odnose koji će stvoriti značajno iskustvo. Zbog toga smatraju da je pojam “format” više adekvatan od pojma “forma”.
Primjenu filozofije formata su prikazali kroz predstavljanje svojih stambenih objekata i projekta Infinite Format koji je bio i inicijator ideje za njihov paviljon na Venecijanskom bijenalu 2016. Taj paviljon, koji su opisali kao postavku eksterijera unutar eksterijera dovodi do preispitivanja odnosa vanjskog i unutrašnjeg prostora.
Njihova primjena formata u stambenoj arhitekturi je izazvala oprečne reakcije u publici.
Jedan dio se divio geometrijskoj jednostavnosti njihovih stambenih objekata koje su sveli na module i čistu geometriju dok su drugi doveli u pitanje funkcionalnost njihovih objekata za svakodnevni život ljudi.

Pezo von Ellrichshausen: Infinite motive – izložba u Češkoj, koja istražuje odnos enterijera i eksterijera
Izvor: http://www.bmiaa.com/pezo-von-ellrichshausens-finite-format-at-house-of-art-of-ceske-budejovice

Inaqui Carnicero – kako nedostatak sredstava može unaprijediti arhitektonski projekt?
Španski arhitekta, dobitnik ovogodišnjeg Zlatnog lava Venecijanskog bijenala, je kroz svoje projekte objasnio kako restrikcije definiraju projekte. Ili u njegovom slučaju, kako je ekonomska kriza u Španiji predstavljala dodatni kreativni poticaj u stvaranju projekata.
Predstavljajući svoj rad, Carnicero je govorio o sposobnosti arhitekte da prilagodi svoje ideje i da prostorima da nove funkcije. On smatra da se treba voditi idejom o minimalnim akcijama koje će riješiti određeni problem objekta.
Stambeni objekti – revolution_ary house i pitch house su nastali kao rezultat restrikcija – jedan novčanih a drugi prostornih. I upravo su njihove restrikcije postale njihov najveći kvalitet – pitch house je korištena čak i u reklamama za pojam bogatstva, dok je revolution_ary house kroz mehanizme rotacije stvorio kuću sa fleksibilnim prostorima koju korisnik može prilagoditi promjenama godišnjih doba i vlastitim potrebama.

Kroz prezentaciju redizajna Hangara 16 u Mataderu – bivše klaonice u Madridu, predstavio je i svoj način djelovanja kada se projekt suoči sa problemima. Iako je pobijedio na konkursu za Hangar 16, projekat je otkazan zbog ekonomske krize. Carnicero nije trošio vrijeme na žaljenje što je njihov projekt obustavljen, nego se odlučio na borbu kreativnim sredstvima. Njegov tim je napravio videoprezentaciju projekta, i kao u nekom sretnom filmu, investitor se predomislio. Dobili su ograničen budžet ali i priliku da realizuju svoj projekt.

Tako je nastao Hangar 16, projekat koji je kroz samo jedan element – rotirajuća vrata, objektu dao novi vizuelni identitet i mogućnost korištenja prostora.
Kao kurator španskog paviljona na Venecijanskom bijenalu 2016., Carnicero se bavio temom „Unfinished“ – pitanja budućnosti objekata koji su ostali nedovršeni upravo zbog gore spomenute ekonomske krize.
Na Danima Orisa su se još predstavili i Dinko Peračić, Ana Kučan (studio AKKA), Numen/For use, Umberto Bonomo i Wiliam J.R. Curtis.

Dani Orisa su sigurno jedan od najbitnijih arhitektonskih događaja u regiji, i zbog svoje tradicije i zbog toga što svake godine arhitektima (mladim i starijim) pružaju priliku da slušaju predavanja eminentnih stručnjaka. Cilj predavanja je da, pored izlaganja projekata, kod svakog od nas pojedinačno postave pitanja na koja ćemo možda moći odgovoriti samo kroz vlastite projekte. Koja su to pitanja koje su vama ove godine postavili Dani Orisa?