Reagiranje na dešavanja vezana za prostor Hastahane stiže nam od dugogodišnjeg člana Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini, Hasana Ćemalovića Ćeme,  arhitekte sa velikim iskustvom i brojnim, značajnim projektima iza sebe.

Obnovimo objekat Hastahane

Živimo u gradu koji je poznat po tome da nema trgove i parkove kao prepoznatljive prostore grada. Ta činjenica često se spominje u stručnim krugovima, ali nikako da se prepozna i postane jedan od obaveznih elemenata izrade novih planova grada.

Ako se slučajno dogodi da se negdje otvori mogućnost za slobodni prostor mi nemamo ni vremena ni strpljenja gledati ga praznog i po svaku cijenu želimo nešto graditi na njemu zaboravljajući činjenicu da grad, a posebno centralne gradske zone, jednostavno traže prazan prostor da nam se oslobodi vizura i omogući cirkulacija zraka i provjetravanje, često spominjano u zimskom periodu.

U svakom slučaju otvoreni prostori u izgrađenim gradovima više znače za jednog čovjeka i grad u cjelini od svakog pojedinačnog objekta jer oni su zajednički za sve građane i služe svima, a objekti su vrlo često, samo u funkciji interesa i profita.

Danas se govori o prostoru Hastahane i raspisanom arhitektonskom natječaju koji bi trebao pomoći da se iznađe kvalitetno arhitektonsko rješenje jedne jedinstvene površine u centralnoj gradskoj zoni. Par godina ranije na istom mjestu na inicijativu Općine Centar rađen je idejni projekat Muzeja opsade grada Sarajeva kao odgovor na postojeće nedefinisano stanje prostora. Sigurno da svi kao građani trebamo dati prednost opštoj istorijskoj i kulturnoj strani u odnosu na “ekonomičnost i profit “jer se radi o zajedničkom interesu svih nas, a ne pojedinaca.

Međutim, suština stvari vezane za prostor Hastahane je sasvim nešto drugo. Postavlja se pitanje zašto smo mi kao arhitekti zaboravili značaj objekta Hastahane i zašto pristajemo na njeno definitivno brisanje.

Sama riječ Hastahana govori nam o vremenu gradnje i namjeni objekta. U predhodnom periodu to je bilo dovoljno da se objekat smatra spomenikom kulture i nikome nije padalo na pamet da ga sruši. Vjerovatno bi to bilo i danas da ga mi sami nismo do temelja raznjeli po kojekavim kafićima i kućama još 1997 godine. Ono što je bio taj objekat i ono što smo mu uradili traži od nas kao građana da ga obnovimo kao što smo obnovili i mnoge druge objekte, ne više vrijedne od objekta Hastahane. Dovoljno je reći da je ona bila prva bolnica na Balkanu pa da se shvati njen kulturni i historijski značaj. Na taj način mi bismo potvrdili svoj odnos prema kulturi, a generacijama poslije nas ostavili bi značajan objekat kulturnog nasljeđa.

Ono što trebamo danas uraditi jeste osmisliti parterno uređenje vanjskog prostora, i u tom pogledu raspisati arhitektonski natječaj, gdje bi vanjski prostor i objekat Hastahane činili jednu cjelinu. U tako obnovljeni objekat Hastahane moguće je smjestiti i sadržaje projektovanog Muzeja opsade grada i stvoriti jednu novu prepoznatljivu tačku u gradu koja zaslužuje svoje postojanje. Svojim gabaritom, organizacijom i strukturom unutrašnjeg  prostora, objekat Hastahane dozvoljava višenamjensko korištenje kako unutrašnjeg tako i vanjskog prostora uključujući  i postojeće otvorene, danas nedefinisane površine.

Objekat može postati jedan od reprezentativnih gradskih prostora kulture i umjetnosti. Sve zavisi od nas samih. Grad Sarajevo bi morao da se uključi u ovaj problem koji nije samo pitanje Općine Centar. U svakom slučaju to je jedini ispravni put revitalizacije gradskog prostora sa najmanje troškova i najviše kulture.

Hasan Ćemalović ugledni je bosansko-hercegovački arhitekt. Rođen je u Mostaru 1947. godine. Studij arhitekture završio na Arhitektonskom Fakultetu u Sarajevu 1971.godine. Na istom fakultetu radio je kao asistent na katedri za projetovanje u period 1976- 1986.godine. Od 1986. do 1992.godine bio je direktor Zavoda za studije i projektovanje “Dom”. U toku rata organizirao je i vodio projekat “WARCHITECTURE – Urbicide – Sarajevo”, koji je promoviran 1994.godine u centru George Pompidou, u Parizu. Autor je brojnih nagrađenih  i realiziranih projekata među kojima se ističu zgrada Aerodroma Sarajevo, stambena zgrada “Ledara” u Mostaru, te Sportsko Rekreativni centar “Mejdan” u Tuzli.

*Stav izrečen u tekstu nije nužno stav AABH.