Politehnički fakultet Univerziteta u Zenici, u saradnji sa Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Asocijacijom arhitekata u Bosni i Hercegovini, a u okviru Erasmus+ projekta “Zdravo urbano okruženje”, organizuje promociju monografije “Juraj Neidhardt – arhitekt, urbanist, teoretičar, pedagog, publicist”, autora Ibrahima Krzovića i Tomislava Premerla, u izdanju Akademija nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Nakon uspješne promocije u Sarajevu, raduje nas da će knjiga biti predstavljena i zeničkoj publici. Promocija će se održati u amfiteatru Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici (ulica Fakultetska 1) u četvtrak, 12.12.2019. u 18:30.
Juraj Neidhart (1901-1979) bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, arhitekt i urbanist, sintetičar tradicionalnih elemenata i savremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture Bosne i Hercegovine. Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicijem opreme i okoliša je očekivao da utemelju kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema sloganu da ljudi grade kuće – a kuće grade ljude. Bio je autor prvog Generalnog urbanističkog plana u historiji Zenice 1955. godine.
Izdvajamo iz monografije iz teksta prof. dr. Ibrahima Krzovića:
Činjenica da se u cijelom planu izgradnje radničkih kuća pošlo od ankete pokazuje promijenjen odnos države i preduzeća prema radniku krajem tridesetih godina 20. stoljeća. To je omogućilo projektantu da razmišlja i traga za rješenjima koja bi zadovoljila i jednu i drugu stranu, a naročito samo arhitektu koji koristi priliku da unese svo svoje znanje i osjećaje za različite sociološko-kulturološke i umjetničko-oblikovne vrijednosti. Već za radničko naselje u Podbrežju kod Zenice dao je jedan tip kuće za jednu porodicu sa varijantama na ravnom i nagnutom terenu, koji ima sve osnovne dijelove kuće: kuća (sa stambenom površinom od 78 m2), avlija (zatvoreno dvorište) i gospodarska zgrada, okućnica, pretbašta, bašta sa voćnjakom. Projekt prati tekst o svim elementima, potreban razumijevanju riješenja: lokacija, karakteristike objekta, veličina, organizacija prostora, funkcije, konstrukcija. U zaključku: „Elementi arhitektonskog naslijeđa: Zadatak, kako je postavljen, te postojeći uslovi kao: individualna kuća, voćnjaci, samoinicijativa u građenju, korištenje lokalnih materijala itd., direktno navode projektanta na apliciranje nekih elemenata tradicionalne kuće, izrasle na bosanskom tlu, koji se mogu i danas dobro koristiti i koji su – i u današnje vrijeme – savremeniji i bolji od mnogih naših tzv. modernih rješenja.
