Primjedbe Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini na planski dokument Prijedlog Regulacionog plana “Kvadrant C – Marijin Dvor”

Poštovane vijećnice i vijećnici Gradskog vijeća Grada Sarajeva,

Svrha ovog dokumenta je da Vas informišemo o mišljenju Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini o planskom dokumentu Prijedlog Regulacionog plana “Kvadrant C – Marijin Dvor.” Naša organizacija, koja okuplja i predstavlja arhitekte Bosne i Hercegovine i ima višedecenijsku tradiciju, ima odgovornost da prati urbani razvoj i reagira u skladu sa savremenim saznanjima iz oblasti arhitekture i urbanizma, u najboljem interesu građana BiH. Sa ovakvim osjećajem obaveze smo dana 27.11.2024. godine uzeli učešće u javnoj raspravi o predmetnom planskom dokumentu, održanoj u prostorijama Općine Novo Sarajevo, nakon čega su naše primjedbe dostavljene i u pismenoj formi Nosiocu izrade plana.
Obzirom na značaj prostora koji tretira predmetni plan (urbani centar prvog reda), obzirom na mnoštvo ozbiljnih nedostataka koje uočavamo u planskom dokumentu i, konačno, na činjenicu da niti jedna od naših primjedbi nije suštinski usvojena od strane Nosioca izrade plana, odlučili smo se da Vam ih direktno uputimo na ovaj način.
Molimo Vas da naše primjedbe detaljno proučite i postupite u skladu sa interesima građana Grada Sarajeva.

1. Zaustavljanje procedure donošenja detaljnih planskih dokumenata do usvajanja Urbanističkog plana Kantona Sarajevo – Smatramo neprihvatljivim provođenje procedure usvajanja ovog regulacionog plana, kao i ostalih detaljnih planskih dokumenata, u trenutku kada je suspendovan zakonski mehanizam za kontrolu gradnje kao faktora pogoršanja već kompromitovane kvalitete zraka u dolini Mljacke (Odluka o mjerama zaštite ventilacionih koridora), a novi plan višeg reda nije još stupio na snagu (Urbanistički plan Kantona Sarajevo). Zahtjevamo da se obustavi donošenje ovog Regulacionog plana i apelujemo na lokalnu vlast da obustavi procedure donošenja svih ostalih regulacionih planova, do momenta kada će stupiti na snagu pravni akt koji garantuje da nova gradnja neće dodatno pogoršati kvalitetu zraka u Sarajevskoj kotlini. Na osnovu uvida u ranije citirane dokumente (Odluka o mjerama zaštite ventilacionih koridora i prijedlog Urbanističkog plana Kantona Sarajevo) zaključujemo da će ovakav mehanizam imati znatan utjecaj na visine i gabarite objekata propisane predmetnim Regulacionim planom, u smislu smanjenja visina i korigovanja gabarita. Ukoliko se pak odlučite na donošenje ovog dokumenta prije usvajanja Urbanističkog plana, smatramo neophodnim da se u isti ugrade sva ograničenja koja propisuje Nacrt Urbanističkog plana u obliku u kojem je predstavljen javnosti kroz javni uvid i raspravu.
   
   
2. Planiranje trga i parka u središnjem dijelu Kvadranta C. Protivimo se širenju gabarita tj. uvećavanju građevinskih markica i kreiranju novih građevinskih markica u odnosu na Regulacioni plan Kvadrant C usvojen 2003. godine, naročito kada se time umanjuje i okupira ranije planirani javni otvoreni prostor i zeleni prostor. U ovom smislu je naročito problematičan središnji dio Kvadranta C, u kome je predmetnim planom blokirana veza između Kampusa UNSA i Vilsonovog šetališta. Polazeći od stava da je od velikog značaja za vitalan i kvalitetan javni otvoreni prostor cijelog Novog Sarajeva da se uspostavi široka i lijepo oblikovana veza između ove dvije značajne zone obrazovanja, kulture i rekreacije, dajemo slijedeće detaljne primjedbe:

2.1 Istočna građevinska linija objekta postavljenog zapadno od zgrade Raiffeisen banke je pomjerena istočno, u odnosu na front koji je imala u Regulacionom planu iz 2003. godine. Tražimo da se ova građevinska linija pomjeri prema zapadu i vrati na front koji je bio planiran prethodnim planom, da bi se omogućilo formiranje malog trga između ovog objekta i zgrade Raiffeisen banke.

2.2 Planiran je novi stambeno-poslovni objekat na zelenoj površini uz Vilsonovo šetalište, na mjestu na kome je, prema Regulacionom planu iz 2003. godine, bila predviđena zelena površina – park. Tražimo da se ovaj objekat (markica) ukloni iz plana i da se na tom prostoru (ponovo) planira park, kao meandar, proširenje i dodatak Vilsonovog šetališta.

Trg i park čije planiranje tražimo ovim primjedbama (a koji su svakako bili predviđeni prethodnim planom) bi stvorili veći i kvalitetniji javni i zeleni prostor u odnosu na predmetni plan. Trg koji predviđa predmetni plan (između planiranih objekata komentarisanih u tačkama 2.1 i 2.2) je polu-javni predprostor komercijalnog i privatnog sadržaja. On bi uništio veliku zelenu površinu koja je prijedlogom prethodnog regulacionog plana bila zamišljena kao nastavak, proširenje i bogaćenje prostora Vilsonovog šetališta. Osim toga, uspostavljanjem veze između Kampusa UNSA i Vilsonovog šetališta, bila bi podržana mreža javnih otvorenih prostora općine Novo Sarajevo i cijelog grada (u skladu sa dobrom praksom evropskog urbanističkog planiranja).

3. Degradacija arhitekture Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF). Ukazujemo na ambijentalnu degradaciju visoko-vrijedne arhitekture zgrade PMF-a, koju bi uzrokovao predmetni plan. Ovo djelo poštovanog arhitekte akademika Juraja Neidhardta je, kroz decenije, bilo visinski i oblikovni akcenat i time vrijedan reper u formiranju slike modernog Sarajeva. Kreiranjem objekata koji svojom visinom prelaze visinu kule PMF-a poremetila bi se jedna od najskladnijih sekvenci ulice Zmaja od Bosne, koja je jedna od osovina likovnog identiteta Sarajeva.

4. Predimenzionirani komercijalni sadržaji i njihove posljedice. Predmetni plan predlaže ogromno uvećanje komercijalnog sadržaja u centru Sarajeva. Ovo smatramo problematičnim obzirom na trenutno prezasićenje prostora Marijin Dvora ovakvim sadržajima, kao i obzirom na njihove ekološke, saobraćajne i ostale infrastrukturne posljedice.

5. Kvalitet šire lokacije i javni interes. Obzirom na izuzetan kvalitet šire lokacije Kvadrant C (blizina centru grada, ljepota i značaj Vilsonovog šetališta za cijeli grad, blizina univerzitetske zone) smatramo poslovno-stambene funkcije predviđene predmetnim planom neadekvatnim, dok planiranje objektima uz Vilsonovo šetalište smatramo nedopustivim. Smatramo da je na prostoru ovakvog kvaliteta uputno pozicionirati objekte društvene djelatnosti i institucija Bosne i Hercegovine – dakle, sadržaje koji podjednako služe svim građanima Sarajeva i predstavljaju građane Bosne i Hercegovine.

6. Pitanje sigurnosti i kapaciteta saobraćaja. Predloženim izmjenama planskog dokumenta, uvođenjem novih sadržaja, prvenstveno stanovanja, komercijalnih sadržaja i pratećih sadržaja, broj stanovnika i korisnika je doveden na nivo u kojem se dovodi u pitanje njihova sigurnost sa aspekta saobraćaja, kako kolskog, tako i pješačkog. Uvođenje saobraćajnice punog profila na parteru, koji je prethodno trebao biti javna površina i park, dovodi do velikog opterećenja, te uništavanja cjelovitosti rješenja, gdje predviđeni zahvati djeluju kao barijere u prostoru.

Poštovani vijećnici, nadamo se da ćete prepoznati profesionalnost i dobru namjeru naših primjedbi. Citiranje “zakonitosti” i “promjene vlasničke strukture” kao argumentacije za pojedine prijedloge Plana je besmisleno i kompromitirajuće za institucije Grada i Kantona Sarajevo: formalna zakonitost koja maskira suštinsku nepravilnost (donošenje plana u “sivoj zoni,” kada nije usvojen krovni regulator njegovog kvaliteta – plan višeg reda) kao i predlaganje izgradnje na prostoru koji je važećim planom određen za park namjenjen uživanju svih građana Sarajeva (novi vlasnik je kupio parcelu uz svijest da je na njoj važećim planskim dokumentom planiran javni prostor) su načini rada koji ne služe na čast Nosiocu izrade plana i trebaju biti prepoznati i korigovani od strane Gradskog vijeća.

S poštovanjem,

Upravni odbor Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini