PREDSTAVLJANJE ŽIRIJA COLLEGIUM ARTISTICUM 2023
  • 2023-02-28
  • Podsjećamo još jednom sve arhitektice i arhitekte u BiH da je poziv za dostavljanje radova za izložbu Collegium Artisticum 2023 otvoren. Izložba je selektivnog karaktera i predstavlja najznačajniju smotru urbanizma, arhitekture i dizajna u Bosni i Hercegovini.

    Pravo izlaganja imaju redovni članovi, aktivni članovi, umirovljenici AABiH i studenti apsolventi sa izmirenom ukupnom godišnjom članarinom zaključno sa 06. martom tekuće godine. Autori mogu sudjelovati sa djelima koja do sada nisu izlagana na izložbama „COLLEGIUM ARTISTICUM“, a svaki autor, koautor, arhitektonski biro ili tim autora, mogu konkurisati sa najviše tri (3) projekta. Kategorije radova su: realizacija, ideja i enterijer, te kategorija ostalo.

    Izložbe u prethodnim godinama su uspješno organizovane sa internacionalnim žirijem i velikim brojem prijavljenih radova. A izložba Collegium Artisticum – Arhitektura je, osim u Sarajevu, ranije je predstavljana i u drugim bh gradovima (Tuzla, Mostar, Trebinje, Banja Luka, Zenica, Kakanj, Bihać) te u Novom Sadu (Srbija), Grazu (Austrija) i Zagrebu (Hrvatska).

    Selekciju za izložbu, žiriranje radova i dodjelu nagrada za 2022. godinu će vršiti tročlana stručna internacionalna komisija koju čine: Jurij Sadar (Sadar+Vuga), Kenan Vatrenjak i Dražen Juračić.

    Jurij Sadar

    Jurij Sadar je arhitekta, dizajner i profesor. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani 1987. Zajedno sa Boštjanom Vugom osnovao je 1996. godine ured SADAR+VUGA u Ljubljani, koji je u više od dvije decenije poznat kao jedan od ključnih europskih arhitektonskih praksi gdje su proizvodnja i komunikacija zasnovane na otvorenom, cjelovitom i inovativnom konceptu. Njihova najpriznatija djela su Gospodarska komora Slovenije, Ljubljana (1996), Centralni dio Narodne galerije Ljubljana (1996), Stadion i višenamjenska dvorana Stožice, Ljubljana (2010), Centar za kontrolu letenja, Aerodrom Ljubljana (2013). ) i Fakultet za socijalni rad na Univerzitetskom kampusu u Gentu (2020.). Ured je dobio mnoge nacionalne i svjetske arhitektonske nagrade kao što su Bauwelt nagrada, Iconic Award, Archmaraton Award, Piranesi nagrada, Plečnik nagrada i osam nominacija za Mies van der Rohe nagradu. Rad ureda prikazan je na više izložbi i nalazi se u stalnim zbirkama u Architekturmuseum der TU München i MAO Ljubljana. Četiri međunarodne monografske publikacije predstavile su rad SADAR+VUGA. 2017. godine objavljen je dokumentarni film o arhitektonskoj praksi SADAR+VUGA XX. Jurij Sadar je licencirani arhitekta i urbanist registriran pri Komori za arhitekturu i prostorno planiranje Slovenije od 1998. godine. Trenutno je redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani.

    Kenan Vatrenjak

    Rođen u Sarajevu 1983 godine. Arhitekturu studirao u Sarajevu (UNSA) 2002-2009, i Barceloni (ETSAB) 2005-2006 u okviru ERASMUS programa gdje je paralelno radio u gradskom uredu za urbanističko projektovanje. U toku studija također je radio u projektantskim uredima Normal Arhitektura i atelje Zlatko Ugljen, u Sarajevu. 2010 godine, u partnerstvu sa 4 arhitekta osniva studio FILTER Arhitektura, sa kojim je ostvario niz nagrađenih realizacija i konkursnih rješenja, u BiH ali i inostranstvu. Među arhitektonskim realizacijama izdvajaju se enterijer molitvenog prostora MZRH (Zurich, Švicarska), kuća VLHS (Mostar, BiH), bivak Zoran Šimić (Visočica BiH), a među nagrađenim konkursnim projektima: UnBlocked Block (Zagreb, Hrvatska), TentHouse (Nepal), i samostalni projekti kao House of Bacchus (Quinta Do Moro, Portugal), Eksperimentalni Paviljon Dotršćina (Zagreb, Hrvatska). Opus radova odlikuje širok raspon interesa i tipologija: od urbanih master planova, spomenika, pozorišnih scenografija do dizajna namještaja, ali i eseja (“Sarajevo Downhill”, Sarajevo Singular-Plural, Bazel, Švicarska, 2023). Bez obzira na raznolikost, radovi se odlikuju zajedničkim kvalitetom portage za jezikom prostora i oblikovanja fokusiranim na neminovno; u odnosu na ciljeve stvaranja jednostavnijih, sretnijih i inspirativnijih uslova života; dizajn koji se na nameće svakodnevnici; koji je sredstvo a ne cilj sam po sebi. Živi i radi u Sarajevu.

    Dražen Juračić

    Prof. dr sc.Dražen Juračić dipl.ing.arh. je umirovljeni redoviti profesor kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. 2006-2013. bio je voditelj modula Arhitektonska praksa Doktorskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem i dalje sudjeluje u nastavi. Istraživački i projektantski mu je interes usmjeren na područje projektnih metoda u zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U tim se područjima usavršavao na Tehničkom univerzitetu u Delftu i na Američkim studijima u Salzburgu. 2012. godine bio je selektor 47.zagrebačkog salona, 2013-2014. predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra pri Ministarstvu kulture RH a 2019. predsjednik Znanstvenog odbora interdisciplinarne međunarodne konferencije Proceed with care posvećene intervencijama u UNESCO-vim zaštićenim cjelinama. Ostvario je brojne zapažene arhitektonske realizacije i dobio brojna priznanja i strukovne nagrade od kojih su, u području obnove graditeljske baštine, najvažnije nagrada Vladimir Nazor Ministarstva kulture RH za obnovu i dogradnju Ortopedske klinike u Zagrebu, važnog djela hrvatske rane moderne (arh. Egon Steinman 1928), nagrada Viktor Kovačić Udruženja Hrvatskih arhitekata za obnovu i dogradnju kuće, Barbot u Krapini (XVII-XIX.st) za Dom umirovljenika Ljudevit Gaj, nagrada Bernardo Bernardi za dogradnju i preuređenje kazališta Komedija na Kaptolu (najstarijoj urbanoj jezgri) u Zagrebu, nagrada Zagrebački salona za Dom zdravlja Centar – interpolaciju uz središnji niz parkova u zagrebačkom Donjem gradu, uz tzv. Zelenu potkovu (s B.Kincl), te nagrada Bernardo Bernardi za Pine Beach restoran u Pakoštanima (s J.Skorup)
    Uz gore spomenute važne su mu realizacije : Srpska gimnazija i duhovni centar na sv.Duhu u Zagrebu, Forenzička psihijatrijska bolnica Vrapče u Zagrebu (s G.Žaja), Poslovna zgrada Rez na Mirogoju u Zagrebu, vila D u Suhinovoj ulici u Zagrebu.

    Podijeli

    Iz arhive