Panel diskusija: Novi život Skenderije
  • 2019-09-11
  • Skenderija –  za potrebe ove najave, najlakše i najtačnije je opisati samo kao: „Jedan od simbola Sarajeva“. Izgrađena 1969. godine po idejnom rješenju Živorada Jankovića i Halida Muhasilovića predstavljala je do tada najkrupniji zahvat u gradu i jedan od najvećih i najznačajnijih objekata u bivšoj Jugoslaviji. Rezultiralo je to Borbinom nagradom – jednim od najznačajnijih arhitektonskih priznanja toga doba a sam koncept postao je uzorak po kojem su se izveli i drugi značajni centri te vrste u republikama bivše Jugoslavije. U tom smislu, Sarajevo je tih godina bilo avangarda, gradeći sebi agoru za XX stoljeće, prostor u kojem će se odigrati neki od najznačajnijih događaja za grad.

    Gotovo je nemoguće zamisliti kako je nešto tako veliko i značajno bilo moguće ostaviti po strani niz godina. Danas je Skenderija najveći prostor u centru grada čiji je potencijal vrlo slabo iskorišten. Niz godina trg je pust, privredni grad neprivlačan a sadržaji u Domu Mladih i dvorani Mirza Delibašić nisu na nivou koji bi odgovarao značaju koji je Skenderija nekada imala. Godine zapuštenosti dovele su na kraju i do radikalnih ideja – potpune privatizacije i rušenja. Obzirom na značaj Skenderije kao arhitektonskog objekta, značaja koji taj objekat ima u kolektivnoj memoriji, uloge koju bi takav javni prostor mogao igrati u gradu ali i čisto praktičnih i logističkih razloga bila bi to strašna greška. Činjenica jeste da danas Skenderija izgleda užasno loše i da su mišljenja građana oko njene arhitekture sirovog betona u najmanju ruku podijeljena. Najlakše bi to sve bilo proglasiti zastarjelim konceptom prošlog vremena, neodrživim u moderno doba i srušiti. Sličnu sudbinu je trebala doživjeti Baščaršija u godinama previše gorljivog oduševljenja modernizmom i centralno planiramo ekonomijom. Srušiti i graditi ispočetka je pristup koji se danas u Europi na ovakvim lokacijama dešava samo u izuzetnim slučajevima. U svojoj knjizi „Landscript“ (Da li bi Krajopis bio adekvatan prevod?) korejski arhitekt Seung H Sang govori o zgradama i krajoliku kao površini na kojoj se „piše“. U Skenderiju je već previše toga upisano, bilo materijalno – građevinski, bilo u kolektivnoj memoriji da bi takvo mjesto smjelo tako olako biti srušeno ili prenamijenjeno do neprepoznatljivosti.

    Iz tog razloga, vrlo rado smo prihvatili inicijativu Vlade kantona Sarajevo da zajedno sa Vladom i menadžmentom KSC Skenderija pripremimo  i organiziramo javnu diskusiju na kojoj bi se pokrenulo pitanje adaptacije i revitalizacije KSC Skenderija. Problem s kojim se suočavamo vrlo je kompleksan budući da se radi o višenamjenskoj megastrukturi čijoj transformaciji je potrebno pristupiti izrazito ozbiljno ukoliko ne želimo da se pretvori u financijsku rupu bez dna. S tim u vezi, rješenje koje na kraju bude usvojeno mora biti kvalitetom na najvišem nivou, korjenito i hrabro ali racionalno i izvedivo. Takvo rješenje je nemoguće iznjedriti bez temeljitih priprema i sagledavanja problema sa svih mogućih strana. Ova diskusija je samo početak rješenja pitanja Skenderije.

    Na toj diskusiji koja će biti potpuno otvorena, htjeli bi čuti mišljenja i struke i potrebe građana a sve u cilju stvaranja prostora koji će biti i koristan za građane i ekonomski samoodrživ.

    Na diskusiji će Skenderija biti sagledana u dva panela: sa arhitektonsko-urbanističkog ali i ekonomskog i menadžerskog aspekta a nakon toga u otvorenoj diskusiji će se postaviti pitanja kojih se eventualno panelisti nisu dotakli i stvoriti zaključak što dalje. Rijedak je ovo primjer „otvorenog“ planiranja gdje i struka i građani će imati priliku uticati na kreiranje prostorne politike u gradu. Stoga, pozivamo vas da je zajednički iskoristimo.

    Postoji nada da bi se uspješnom revitalizacijom Skenderije stvorio presedan ne samo u prostornoj politici grada Sarajeva gdje bi želje potencijalnih investitora (javnih ili privatnih) bile usmjerene ka potrebama građana kao korisnika i grada u čijem je urbanom tkivu Skenderija izuzetno bitan dio. Taj pristup bi bio presedan i u širem regionu gdje bi Skenderija mogla ponovo postati primjer radikalno novog, uspješnog pristupa oživljavanju „neperspektivnih“ prostora. Kakve su vaše vizije? Šta bi vi htjeli tu vidjeti? Je li uopće moguće adaptirati Skenderiju na ovaj način? Pomozite nam da saznamo.

    Za vas kojima je ova najava bila predugačka, ostaje samo da vas pozovemo na skup koji će se održati 20.09.2019. sa početkom u 17:30 sati u amfiteatru Doma Mladih. Detalje o samom događaju možete naći u programu.

    *Ulaz je besplatan uz obaveznu potvrdu dolaska na email: sp@sp.ks.gov.ba ili tel/fax: 033 562 047

     

    Podijeli

    Iz arhive