Panel diskusija: Novi život Skenderije
  • 2019-09-26
  • U petak 20.09.2019. u Domu mladih, Skenderija održana je panel diskusija: „Novi život Skenderije“.Više od 200 prisutnih pozdravili su premijer Edin Forto, ministar privrede Haris Bašić i direktor KSC Skenderija Amer Kapo.

    Nakon uvodnih riječi prvi panel koji se tiče arhitekture otvorila je historičarka moderne arhitekture Mejrema Zatrić, doktorska kandidatkinja Univerziteta ETH Zurich.

    U svom izlaganju kolegica Zatrić je istakla da je Skenderija bila sarajevski patent koji je jednostavno izvezen. To je presedan bio u tadašnjoj praksi razmjene znanja između jugoslovenskih republika. Obično se taj transfer znanja dešavao u suprotnom smjeru, od Zagreba i Beograda prema Sarajevu. Živorad Janković, kao jedan od autora, pozvan je u druga tri grada da izgradi slične centre. Tako su nastali splitski Koteks, novosadski Spens, prištinski Boro i Ramiz. Kada se govori o urbanističkoj poziciji Skenderije, radi se o potpuno neponovljivoj, unikatnoj poziciji u gradskoj strukturi, zato što je to tačka na kojoj se susreću dva sarajevska razvojna pravca odnosno tačka koju u urbanizmu zovemo nodalna tačka. To je određena tačka koja traži afirmaciju kroz monumentalnost ali s druge strane iz kroz funkciju jer ne može tu biti bilo šta. To mora biti nešto što je važno za sve građane. Kroz izlaganje Zatrić je istakla, citirajući uvaženog arhitektu Ugljena, da je Sarajevo sa Skenderijom kao prostornom artikulacijom, dobilo prvi trg u povijesti grada.

    Nakon kratkog presjeka historije i arhitektonskog značaja Skenderije uslijedila je prezentacija arhitekte Dinke Peračića koji je prisutnima prenio iskustva kroz djelovanje u sklopu Platforme 9,81.  Platforma 9,81 svoju djelatnost temelji na pravednom i održivom raspolaganju prostornim resursima i sudjelovanju svih građana u prostornom razvoju.Jedan od primjera je revitalizacija Doma mladih u Splitu. „Većina postojećih zgrada traži svoj novi život, prenamjenu, prilagodbu, ponovno korištenje. Dom mladih je takav primjer u kojem smo veliki napušteni javni objekt, projektiran po jednom principu, prilagodili današnjim dinamičnim kulturnim potrebama. Prioritet je da prostor živi, da se u njemu stvara suvremena urbana scena. Zgrada je samo infrastruktura za događanja. Mi smo tu da ju zajedno sa korisnicima neprestano unapređujemo, mijenjamo i prilagođavamo.“

    Dario Kristić iz Asocijacija arhitekata u BiH je na panelu Novi život Skenderije objasnio koji su to postojeći problemi ovog objekta i moguća rješenja. U prvom redu ističe da sam plato i parter Skenderije ne komuniciraju najbolje sa ulicom. Veliki broj prijedloga koji su pristigli na adresu Asocijacije se odnosio na povećanje zelenih površina kojima bi se taj plato koji predstavlja veliki brisani prostor učinili privlačnijim te omogućilo ljudima da se na njima zadržavaju a ne samo da koriste plato kako bi došli do nekog sadržaja. Jedno od glavnih pitanja je šta učiniti sa Privrednim gradom. Za početak, ulaz u privredni nije najbolje iskomuniciran odnosno kada gledamo na plato, ne znamo šta se dolje nalazi. Ukoliko bi na neki drugi način artikulirali ulaz, recimo rješenjem sadašnjih trgovki koje predstavljaju na jedan način problem u samom funkcioniranu Centra, ako bi njih na neki način prenamijenili i dobili atraktivan, to bi vrlo vjerovatno dosta pomoglo oživljavanju Privrednog grada.

    Gošća večeri, ispred organizacije UN Habitat, Gabriela Aguinaga, u svom izlaganju predstavila je opće pristupe koje pokušavaju implementirati širom svijeta u UN-Habitat u pogledu regeneracije gradova. Navela je niz primjera i iz UN-Habitat projekata, ali i studije slučaja širom svijeta.Kako možemo koristiti efikasne strategije za implementaciju? Ko bi bile zainteresirane strane koje bi trebale biti angažirane i partnerstva koja bi se trebala istražiti? Kako regeneracija prostora može biti participativna i uključiva? Koji izvori finansiranja se mogu istražiti? Ovo su samo neka od pitanja koja je pokrenula kroz svoje izlaganje

    U diskusiji koja je uslijedila nakon prezentacija pridružili su se Tatjana Vučić, izvršna direktorica BIT alijanse i Igor Stojanović, nekadašnji košarkaš KK BOSNA i direktor košarkaških prezentacija BiH. Tatjana Vučić je istakla da bi djelomična prenamjena Skenderije sigurno bila od interesa IT industriji u Sarajevu. Ukupno 40 kompanija, odnosno 65% industrije cijele BiH se nalazi u Sarajevu.
    „To je ogroman broj ljudi, negdje blizu 2500 koji djeluju u tom domenu i koji imaju ogroman problem sa prostorom u centru grada, kako manje tako i velike kompanije, tako da je jedan ovakav prostor nešto što bi zaista bilo pun pogodak“. Igor Stojanović je naglasio da osim rekreativnih aktivnosti moramo razmišljati i o vraćanju sporta u Skenderiju na jedan vrhunski nivo.

    Predavanja Mejreme Zatrić i Daria Kristića:

    Mejrema Zatrić: Skenderija je bila revolucija

    Kako je nastala SkenderijaPogledajte zanimljivu prezentaciju Mejreme Zatrić, doktorske kandidatkinje Univerziteta ETH Zurich i stručnjakinje za arhitektonsko naslijeđe bivše Jugoslavije."Skenderija je bila je nešto revolucionarno. Danas su zgrade mješovitih funkcija relativno uobičajene, a tada ih nije bilo u širem okruženju. Radi se o unikatnoj poziciji u gradskoj strukturi i tu ne može biti bilo šta".Asocijacija arhitekata u BiH Centar Skenderija / Dom Mladih

    Posted by Vlada Kantona Sarajevo on Subota, 21. Septembar 2019.

     

     

    Dario Kristić o mogućim rješenjima Skenderije

    Dario Kristić iz Asocijacija arhitekata u BiH je na panelu Novi život Skenderije objasnio koji su to postojeći problemi ovog objekta i moguća rješenja.

    Posted by Vlada Kantona Sarajevo on Subota, 21. Septembar 2019.

     

    Zaključno, jedan od važnih iskoraka koji je napravljen jeste upravo prilika za razgovor o ovoj temi, što bi trebala biti praksa kada su u pitanju ovakvi projekti i zahvati. Šta bi značilo očuvanje objekta, šta rušenje? Šta znači arhitektura brutalizma u svemu ovome? Šta nam pokazuje trenutna poslovna organizacija, koji su pozitivni faktori a koji negativni? Kako se to radi u drugim gradovima u Evropi i svijetu? Sve su to pitanja koja su postavljena na diskusiji, a koja pokazuju da Skenderija nije tek tako neki projekat koji ima jedno rješenje. O ovome će biti potrebno još razmišljati i razgovarati, a nadamo se da će uz dobro postavljena pitanja biti organizovan i kvalitetan internacionalni konkurs.

     

    Podijeli

    Iz arhive