Kroz predavanje i panel diskusiju predstavljena tema DA2018: Prostor slobode
Autor: LIFT – prostorne inicijative
©LIFT – prostorne inicijative
Noći arhitekture 05 su održane u utorak, 5.12. U Mikser house-u, a veliki broj prisutnih arhitekata i studenata arhitekture je još jednom potvrdio ulogu Dana arhitekture kao jedne od vodećih platformi za razmjenu mišljenja o arhitekturi i prostoru u BiH.
Kao što filmovi imaju trailere koji publici daju naznake radnje, tako i Dani arhitekture imaju Noći arhitekture. Sada već tradicionalno, na zimskom izdanju Noći arhitekture, publici su predstavljeni moderator i tema slijedećih Dana arhitekture.
Prije samog događaja, publika je putem interneta i društvenih mreža dobila samo osnovne informacije: Tema Dana arhitekture 2018 će biti “Prostori slobode”, a moderator će biti hrvatski arhitekt Dinko Peračić. Pored Peračića, svoje viđenje teme će na panel diskusiji dati i mladi bh arhitekti Kenan Vatrenjak, Vernes Čaušević, Ana Bosankić i Gorica Mehić.
Program je započeo sa prezentacijom AluKönigStahl , koji su omogućili da Noći arhitekture budu održane. U svojoj prezentaciji su predstavili program Schüco, kao i mogućnost sagledavanja prostora putem virtuelne realnosti.
Nakon toga, u kratkom, ali vrlo efektnom predavanju je Dinko Peračić predstavio temu Dana arhitekture 2018.
Kako nam je Peračić rekao poslije predavanja, ulogu moderatora je preuzeo kako bi bio dio ekipe koja će sudjelovati u zajedničkom istraživanju.
U svom predavanju je objasnio kako je ekipa Dana arhitekture napravila interni workshop istražujući šta to sve može biti prostor slobode što je na kraju rezultiralo “nevjerovatnim dokumentom.”
Za Peračiča, prostor slobode je zamišljen u startu kao društveno stanje u kojem arhitekti mogu sa ostalim akterima slobodno stvarati. Kako izgleda konkretan primjer prostora slobode, Peračić je predstavio kroz projekat Muzeja savremene umjetnosti u Rijeci.
Muzej je jedan prostor slobode, sa puno različitih likova, puno različitih situacija u kojem se može istraživati uloga arhitekture unutar cijelog procesa.
Peračić je publiku prvo upoznao sa društveno – političkim okolnostima u gradu Rijeci koje su bile potrebna informacija da bi se shvatio niz konkursa koji su održani da bi se (između ostalog) riješilo i pitanje Muzeja savremene umjetnosti, a iza kojih je ostao samo niz idejnih i izvedbenih projekata bez konkretne realizacije.
©LIFT – prostorne inicijative
Splet raznih okolnosti je okupio ekipu ljudi koji su shvatili bitnost djelovanja u prostoru i “prljanja arhitekture realnošću”.
Iz pozicije štednje, ograničenog budžeta i problema, dogodio se prostor koji je upravo zbog toga što nedovršen dobio tu kvalitetu slobode. Korisnici su dobili slobodu transformacije prostora i taj prostor zbog toga svaki put iznova postaje inspirativan za svoje korisnike da u njemu nešto rade.
Peračić je kroz prostor slobode opisao i ulogu arhitekte jer tvrdi:” U prostoru slobode smo lišeni nekih ograničenja, koja sama sebi namećemo, bilo da se zatvaramo kao struka u svoje ekspertno područje ili smo ograničeni predrasudama ili autocenzurom. U prostoru slobode se ne zatvaramo u okvire koje smo sami sebi zadali. Arhitektura postaje samo dio procesa stvaranja.”
Nakon Peračićevog izlaganja, učesnici panela su pokušali odgovoriti na samo neka od brojnih pitanja koja je donijela ova tema.
Gorica Mehić je odmah na početku istakla da svi prisutni posjetioci imaju priliku da doprinesu svojim mišljenjem formiranju teme, i da se nada da će svi na kraju večeri izaći sa idejom šta je to slobodni prostor.
Kenan Vatrenjak je pohvalio sami izbor teme jer je ” relevantna, i mislim da bi ovu temu potpuno drugačije obrađivali na Islandu i Švicarskoj. Ovo je i jedna politička tema koja nas odmiče od arhitekture koja je usluga, koja je na kraju procesa, nego nas vraća da ispitamo neke najfundamentalnije stvari. Mislim da je problem što su najvažnije odluke donesene prije nego što je i arhitekta došao. “
Razgovarajući o ulozi arhitekte u donošenju odluka, učesnici su došli i do pitanja odgovornosti arhitekte u stvaranju, kao i do pitanja čija je odgovornost u procesu kolektivnog djelovanja. Ana Bosankić je dodala kako je :”Pitanje slobode je direktno vezano za osobnu odgovornost. Mi smo pozvani da djelujemo u prostoru kroz svoj društveni angažman, da sebi otvaramo mogućnost nove slobode. U društvima kao našim, ima tako puno prostora da se djeluje, a ne dešava se ništa.”
Učesnici su nastavili i sa ispitivanjem termina slobode i kontrole kao njegove suprotnosti kao i pitanjem da li mora poznavati sistem kontrole da bi se moglo od njega osloboditi?
Vernes Čaušević je komentarisao :” ako se pokušavamo osloboditi, trebamo se prvo zapitati koji su to sistemi kontrole koji nas čine zarobljenima. Tu bi mogli ići u šire političke, ekonomske probleme, ali mogli bi ići i u ove stručne gdje je sama arhitektura zarobljena.”
Vatrenjak je na to dodao:”Arhitektura je po prirodi kontrola. Ima malo ironije kad arhitekti pričaju o prostoru slobode a mi smo najjače oružje kontrole, antiteza slobode. Mi smo moć, Mi smo kontrola. to je naša tradicionalna pozicija. Pitanje je da li mi možemo razbiti odnos moći i da pronađemo neku svoju drugačiju ulogu. Odgovor je kolektivan, razbijanje odnosa prema moći je razbijanje pozicije autora. Odgovor je kolaboracija, a onda i obrazovanje da shvatimo da je ovo kolektivni a ne autorski projekat.”
Peračić je na kraju zaključio da su Noći otvorile mnogo pitanja i da je publika mogla čuti dosta različitih perspektiva o terminu slobodnog prostora.
Na kraju je ostalo još prostora za razgovor i vremena da ljudi dodatno promisle o temi. I to ne samo arhitekti nego i ljudi koji su iz područja tehnologija, nauke i umjetnosti, koji će arhitekte često pitati zašto smo fokusirani na formu, i zašto nismo fokusirani na neke druge procese.
Nemoguće je u jednoj reportaži prenijeti brojne informacije ali i još brojnija pitanja do kojih je došao svaki posjetioc Noći arhitekture. Oni koji nisu bili, mogu ovu reportažu iskoristiti kao skraćeni uvod i kao podsjetnik zašto ne smiju propustiti Dane arhitekture 2018.
|Fotografije|
Datum objavljivanja: 07.12.2017.
