Godišnja smotra Udruženja urbanista Srbije, najznačajniji događaj na kojem se prezentuju aktuelna ostvarenja iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, urbanističkog projektovanja i realizacija, i u svom 25. jubilarnom izdanju, okupila je na jednom mjestu stručne institucije, zavode za planiranje, akademsku zajednicu, pojedince i studente iz regije.
U skladu sa svojom četvrt stoljeća dugom tradicijom, u kojoj Salon urbanizma posjećuje gradove diljem Srbije, ostajući vjeran gradu osnivaču – Nišu u koji se rado vraća na svoje bijenale, 25. izdanje Salon je poklonio Gradu Sremskoj Mitrovici (Srbija), koji ove godine slavi i 50 godina urbanističke prakse.
Urbanisti, prostorni planeri, arhitekti, studenti, te javnost koja sve više iskazuje interesovanje za planiranje prostora, te se aktivno uključuje u samu izradu i donošenje planske dokumentacije, imali su priliku od 08.11.2016. godine, na datum kada se obilježava i Svjetski dan urbanizma, upoznati se sa recentnim ostvarenjima i nagrađenim radovima u četrnaest kategorija:
1. Regionalni prostorni planovi i prostorni planovi područja posebne namjene
2. Prostorni planovi gradova i opština
3. Generalni urbanistički planovi
4. Planovi generalne regulacije
5. Planovi detaljne regulacije
6. Urbanistički projekti i realizacije
7. Konkursi
8. Istraživanja i studije iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja
9. Zaštita ambijentalnog i graditeljskog naslijeđa kroz studije, istraživanja i projekte
10. Zaštita prirode i životne sredine kroz studije, istraživanja i projekte
11. Pejzažna arhitektura kroz studije, istraživanja i projekte
12. Digitalne tehnike, dizajn i produkcija u urbanizmu i arhitekturi; medijska prezentacija urbanizma i arhitekture
13. Publikacije
14. Studentski radovi
25.Međunarodni salon urbanizma Sremska Mitrovica ©Ilma Begović
Obzirom na svoju dugu tradiciju i značaj koji ima u stručnim krugovima, Salon svake godine bilježi sve veći broj posjetilaca, ali se proporcionalno tomu povećava i broj pristiglih radova. Stoga je i selekciona komisija u sastavu: prof.dr.Vladimir Macura (Beograd – predsjednik Komisije), Mirjana Vašut (Sremska Mitrovica), prof.dr.Darko Reba (Novi Sad), Zoran Hebar (Zagreb), te Ljubiša Mitić (Niš), u svom dvodnevnom zasjedanju ocijenila 117 pristiglih i prihvaćenih radova. U vrlo dinamičnoj atmosferi upriličenoj u gradskoj galeriji Lazar Vozarević u Sremskoj Mitrovici, održana je ceremonija otvaranja 25.Salona urbanizma, te proglašenje pobjednika u pojednim kategorijama.
Kategorije u kojima se radovi prijavljuju, ali i izlažu, svojom tematikom odgovaraju i generalnom okviru koji je uspostavljen u planerskoj praksi i zakonskoj regulativi zemalja regiona. Posebno ohrabruje činjenica da je Udruženje urbanista Srbije prepoznalo važnost kategorija Konkursa, Istraživanja i studija, Publikacija, ali i Studentskih radova, te u posljednjih nekoliko godina i kategoriju Digitalne tehnike, dizajna i produkcije u urbanizmu i arhitekturi, čime se iskazuje jedan vrlo respektabilan pristup savremenim kretanjima u urbanizmu, prostornom planiranju i arhitekturi.
25.Međunarodni salon urbanizma Sremska Mitrovica ©Ilma Begović
Upravo su i radovi 25.jubilarnog Salona svojim grafičkim obilježjima, prikazom, a iznad svega tematikom i konceptom, u velikoj mjeri odražavali težnju urbanista i prostornih planera, da razmišljaju izvan okvira „prostor – danas“ kontinuuma, te da u svojim vizionarskim, ali i na stvarnim prostornim činjenicama utemeljenim pretpostavkama, daju koncepcije razvoja prostornih cjelina za dug vremenski period. Iako je prostorno planiranje i urbanizam u svojoj osnovi multudisciplinaran pristup posmatranju i kreiranju prostora, možda se danas više nego ikada prije, uočavaju fuzije između različitih disciplina, što je bilo vrlo jasno i na ovogodišnjoj izložbi.
Gotovo da i nema planskog dokumenta koji u sebi ne objedinjuje integralne razvojne komponente kulturnog, istorijskog, privrednog i obnovljivog razvoja, potencira kreativne industrijske pristupe i razvoj ekonomije ili koji ne sažima u sebi mogućnosti iskorištenja i primjene obnovljivih, alternativnih izvora energije.
Urbanistički projekti i realizacije fokusiraju se na mikrolokalitete unutar urbanih tkiva, gdje se sve veći naglasak stavlja na funkciju prostora u službi pješaka i stanovnika, kroz optimizaciju zauzimanja prostora izgrađenim strukturama.
Katalog 25. Međunarodnog salona urbanizma, Udruženje urbanista Srbije
Konkursi i studije, koji su pored studentskih radova možda i najinteresantniji dio izložbe, često se poigravaju sa fleksibilnošću prostora, postojećim izgrađenim strukturama i unošenjem elemenata javnog prostora u privatni, kao i javnim otvorenim prostorom kojeg prisvajaju u korist posjetioca.
Strategije i metodologije primijenjene u planiranju prostora se iz godine u godinu usavršavaju. Jedna od glavnih vrijednosti ove smotre je upravo uočavanje i praćenje stručnog rasta i razvoja u regiji i šire, te primjena novih saznanja na lokalne uslove.
No, Salon urbanizma je i platforma na kojoj se mogu izraziti i nezadovoljstva stanjem u prostoru i odlukama koje utiču na njegovo kreiranje i korištenje. Kako je javnost sve više svjesna svoje uloge u cijelom procesu planiranja, a savremeni planeri vrlo realne potrebe da se ta ista javnost sasluša i u skladu sa stručnim stavovima i uvaži, nerijetko se dešava da se upravo godišnja smotra urbanista pretvori u žustru raspravu, a povremeno i bunt.
Prije nekoliko godina, na otvorenju 23.Salona urbanizma u Beogradu, nezadovoljni odlukom gradskih vlasti da implementiraju projekat Beograd na vodi, grupa oponenata je prekinula održavanje ceremonije otvaranja i uz povike i transparente „Stop investitorskom urbanizmu!“, „Stop Beogradu na vodi!“ vrlo jasno poslala poruku javnosti, a iznad svega stručnoj javnosti, da se protive takvom načinu planiranju korištenja prostora.
Salon urbanizma, pored svoje primarne uloge domaćina aktuelnih ostvarenja u predmetnim oblastima, na taj način postaje i živi medij u kojem se ocjenjuje uspješnost balansiranja između različitih potreba svih involviranih strana.
25.Međunarodni salon urbanizma Sremska Mitrovica ©Ilma Begović
U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje takva ili slična događanja, poput Salona urbanizma. Javne rasprave, koje su legitiman način izražavanja stavova i mišljenja o prostornim i urbanističkim planovima, detaljnim planovima i realizacijama, su najčešće vrlo slabo posjećena okupljanja. S druge strane, nerijetko se čuje vrlo rado korištena krilatica „Nama se urbanizam događa“, a paradoksalno, najčešće u stručnim krugovima.
Moglo bi se čak i pomisliti da u Bosni i Hercegovini nema prostornog i urbanističkog planiranja, obzirom na nivo involviranosti i informiranosti javnosti i gdje se sa pojmom „urbano“ i „planiranje“, završava najčešće kod ishodovanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole. Potvrda da stvari nisu onakve kakvima se doimaju dolazi upravo sa posljednjeg Salona urbanizma u nama susjednoj državi, gdje su bosanskohercegovačke institucije koje se bave prostornim planiranjem i urbanizmom sa sobom kući ponijele 7 nagrada i priznanja.
Radovi koji su nagrađeni i za koja su dodijeljena priznanja su vrlo različiti po svojoj tematici, te se nalaze u nekoliko kategorija. To su:
• Prostorni plan područja posebnog obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac, I nagrada u Kategoriji 01, IPSA Institut, Sarajevo,
• Prostorni plan opštine Gacko, I nagrada u Kategoriji 02, Urbis centar, Banja Luka,
• Idejno urbanističko rješenje uređenja prostora kasarne u Bijeljini, III nagrada u Kategoriji 07, JP Direkcija za izgradnji i razvoj grada, Bijeljina,
• Spomenici prirode posebne duhovne vrijednosti kao osnova održivog razvoja država i naroda, II nagrada u Kategoriji 09, SSO NPP Kadastr, Jaroslav, Ruska Federacija, Projekt a.d. Banja Luka,
• Studija za aktiviranje razvojnih potencijala spomen područja „Bašta sljezove boje“ u Hašanima, Bosna i Hercegovina, III nagrada u Kategoriji 09, Arhitektonsko – građevinsko – geodetski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci,
• Urbanistička studija i prijedlog uređenja dijela obale luke Vukalovića u Trebinju, priznanje, studentski rad
• Pejzaž spontanosti, idejni urbanistički projekat vrtića u Banja Luci, priznanje, studentski rad
Za jednu zemlju u kojoj Asocijacija arhitekata se svim silama trudi oživjeti, a urbanisti (koji su i najvećim dijelom diplomirani inžinjeri arhitekture specijalizirali u oblasti planiranja, što se u praksi pokazalo i kao najuspješnije za kvalitetno planiranje prostora) nemaju svoju samostalnu organizaciju, taj broj nije mali. A nagrade pristižu u našu zemlju svake godine.
Na tragu pozitivnih kretanja, posljednje iznenađenje netom završenog 25. Salona urbanizma u Sremskoj Mitrovici bila je i Velika nagrada Salona, koja se dodjeljuje izvan svih kategorija, za iznimno ostvarenje u prostornom i urbanističkom planiranju, urbanističkom projektovanju i realizaciji.
Pravo učešća imaju svi pristigli radovi, a ove godine selekciona komisija je odlučila uručiti Veliku nagradu Salona u kategoriji Digitalne tehnike, dizajn i produkcija u urbanizmu i arhitekturi; medijska prezentacija urbanizma i arhitekture, za rad Digitalna fabrikacija makete pješačke zone centra Grada Novog Sada, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
U kratkom opisu rada stoji:
„Maketa pješačke zone Grada Novog Sada nastala je kao rezultat rada nastavnika i studenata izbornog predmeta „Maketarstvo“ na drugoj godini akademskog studija Arhitekture, na Departmanu za Arhitekturu, Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i prikazuje složenu urbanu matricu starog jezgra grada u razmjeri 1 : 100. Proces izrade makete podrazumijevao je digitalnu rekonstrukciju fasadnog platna koje je dalje bila podloga za proces digitalne fabrikacije laserskim sječenjem elemenata fasade. Matrica je trenutno izložena kao eksponat u Muzeju Grada Novog Sada.“
Velika nagrada Salona; Katalog 25. Međunarodnog salona urbanizma, Udruženje urbanista Srbije
Nekonvencionalni odabir kategorije, tematika i iznad svega tehnologija primijenjena na ostvarenju ovog rada, pokazuju da Salon urbanizma, kao institucija, prati savremena kretanja iz predmetnih oblasti. Dodatnu sigurnost u pravac daljnjeg razvoja Salona pruža i činjenica da se najvećim priznanjem ocjenjuju upravo oni kojima je podrška najpotrebnija: studenti i njihovi nastavnici, čime se motivacija za uspješnost, stručnost i predanost svom pozivu njeguje od samog početka.
26.Salon urbanizma će se iduće godine, 08.11.2017., na Svjetski dan urbanizma, održati u svom gradu začetniku – Nišu. Dosadašnja iskustva su pokazala da je događaj iznimno važan i interesantan za cijelu regiju, ali i da bosanskohercegovački urbanizam, iako bilježi malo odjeka u vlastitim redovima, ima respektabilnu publiku i ocjenu izvan naših granica. Vrijeme do sljedećeg Salona treba iskoristiti kako bi se i u našoj zemlji počela razvijati svijest o važnosti učešća svih korisnika prostora u njegovom planiranju. Rezultat bi nas sve mogao ugodno iznenaditi. Stop jednostranom urbanizmu!
Katalog 25. Međunarodnog salona urbanizma, Udruženje urbanista Srbije
