Autor: Dario Kristić
http://sa-c.net/news-archive/item/4833-raspisan-konkurs-za-izradu-idejnog-rjesenja-aerodroma-golubic-u-bihacu.html
Onaj pogled u beskonačnost, pogled kroz zidove, planine, ljude… Lako ga je dobiti nakon što se pročita tekst raspisa za Konkurs za aerodrom u Bihaću. Konkursna dokumentacija može se naći na sljedećem linku.
Kultura raspisa i izrade konkursa u BiH je na, blago rečeno, niskim granama. Državne institucije u BiH nevoljko raspisuju konkurse obilato koristeći nedorečenosti i kompliciranost Zakona o javnim nabavkama. S druge strane i projektanti se nerado odazivaju konkursima jer su nagrade mizerne, komisije koje ocjenjuju nestručne a sam tekst raspisa često slabe kvalitete. Rezultat toga su nekvalitetni konkursi sa lošim izabranim rješenjima kojima niko nije zadovoljan. Takvi rezultati onda samo potiču daljnju odbojnost prema konkursima. Vrzino je to kolo.
Razlog svemu tome prvenstveno možemo tražiti u siromaštvu države. Čak i u usporedbi sa najbližim okruženjem država Bosna i Hercegovina na svim nivoima vlasti gradi izrazito malo što rezultira malim brojem objekata koji bi bili predmet konkursa.
Razumljivo je onda da i kada se pokaže određena volja za provedbom konkursa da su rezultati, hm, hajdemo reći, neočekivani.
Ukratko, kome se ne da čitati tekst raspisa na linku, riječ je o konkursu za izradu idejnog rješenja aerodroma čiji je ukupni fond nagrada 6000,00 KM. Prvonagrađeni rad dobija 3000, drugo mjesto 2000, treće 1000 konvertibilnih maraka.
Vrlo bi lako bilo dočekati na nož i ismijati ovaj konkurs kao neozbiljan. Ne bi ovom vašem autoru bio prvi put. Ali, nećemo to uraditi. Nećemo to uraditi zato što mislimo da je ovakav raspis rezultat neznanja i neiskustva a ne neke zle namjere. Pokušat ćemo pomoći, ako ništa, zaradi budućih konkursa za koje se nadamo da će biti raspisani na zadovoljstvo i investitora i arhitekata.
Hajdemo onda dati prijateljsku kritiku.
Kao prvo, naravno, visina nagrade. Svotama spomenutim kao nagrade mogla bi se pokriti izrada idejnog projekta malo veće obiteljske kuće. Složenost projektiranja aerodroma je nešto što vrlo malo ljudi u cijeloj BiH može uopće dokučiti iz jednostavnog razloga što se to rijetko radi no, eto, generalna je neka ideja da je vrlo malo kompleksnijih zadataka od tog. Služeći se podacima iz projektnog zadatka dolazi se do cifre manje od 1,0 KM/m2. Malo je tužno to, da ne kažem uvredljivo, znati da neko, negdje vrednuje arhitektonski posao tako malo.
Kao drugo, rok: rok za prijavu je 30.11. a rok za predaju 18.12 . Znači, 18 dana. Zakonski rok općini da izda urbanističku suglasnost na projekat a koja se sastoji od nekoliko papira formata A4 je 30 dana. Da dalje ne trošimo riječi.
Kao treće, pravo učešća: U tekstu konkursa se navodi da je moguće da izradi pristupe sva fizička lica (pojedinci ili sa saradnicima) koja posjeduju obrazovanje iz oblasti arhitekture, urbanizma, likovnih, primjenjenih umjetnosti ili drugih umjetničkih usmjerenja i pravna lica registrovana za obavljanje naprijed navedenih djelatnosti u skladu sa važećim propisima u BiH. Drugo umjetničko usmjerenje, tehnički gledano, može biti i fizičko lice, operni pjevač. Širokih sam pogleda, otvoren za svakojake prijedloge ali ne, ne bih dao Ivici Šariću da projektira aerodrom.
Kao četvrto. Konkursna komisija. Nema je. Konkursna komisija mora biti poznata prije početka samog konkursa kako bi se spriječile malverzacije. Takođe, mora biti sastavljena od stručnjaka koji imaju sposobnosti kritički procijeniti i evaluirati radove. Idealno bi se u toj komisiji našao bar jedan etablirani arhitekt sa iskustvom projektiranja aerodroma. U protivnom, kako ocijeniti rad?
Kao peto: Projektni zadatak i podloge. Projektni zadatak je vrlo štur a podloge se sastoje od jednog vrlo siromašno obrađenog DXF filea. Čak i iskusnim projektantima bilo bi teško odgovoriti zadatku s ovako malo informacija. Recimo, nigdje se ne spominje kapacitet aerodroma niti tip aviona koji će na njega slijetati.
Kao šesto: Najčešći način provedbe ovakvih konkursa je višestepeni konkurs. Nemoguće je odjednom sagledati i analizirati sve probleme pri izradi ovakvih projekata. Čak i da su sve ostale stavke pobrojane iznad idealno urađene teško bi se iz prve došlo do kvalitetnog rješenja. Jednostavno to ne ide tako. A ne ide zato što, jel, već smo spomenuli, projektiranje aerodroma je jako teško.
Ovakvim raspisom, nije jasno šta je ugovorni organ htio postići. Najbolje za sve bi bilo da se konkursu ne odazove nitko čime bi šteta za poreske obveznike bila najmanja. Sve ostale opcije mogu rezultirati nekvalitetnim projektima koji će daljnjom provedbom teško oštetiti ionako siromašan budžet ove države.
Na kraju, možemo li se besramno pohvaliti uspješnom organizacijom nekoliko konkursa (Austrijska kuća, Gradska kafana Zenica, Tunel DB, Vijećnica Zenica) na kojima je AABH je asistirala u provedbi? Sturili smo se da napišemo propisne projektne zadatke i dovedemo čak internacionalno priznate arhitekte, poput Idisa Turata, Deana Laha ili Maroja Mrduljaša da žiriraju. To većini ljudi ne izgleda nešto specijalno ali je, da sad ne elaboriram previše, jako teško dovesti ljude takvoga kalibra da nešto ocjenjuju u Zenici.
Asocijacija arhitekata BH je zaista otvorena za sve vidove suradnje i konsultacija na pripremi konkursa. Pozivamo zaista sve, na svim nivoima vlasti, da nam se obrate da zajedno dođemo do kvalitetnih rješenja koja će biti dobra i za arhitekte i za ugovorne organe. Dopustite nam da pomognemo i vama a i samima sebi.
Datum objavljivanja: 28.11.2017.
