Pogled s Gradske vijećnice (Kazimir Ostrogović, 1955.-1960.) na Ulicu proleterskih brigada (danas Ulica grada Vukovara) u Zagrebu, oko 1960. (izvor: Fotoarhiv Branko Balić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb (inv. br. BB-R-01641)).
Tamara Bjažić Klarin, viša naučna savjetnica sa Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, je gošća predstojeće ceremonije polaganja legata arhitekta Ćemalovića u Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine, kojom prilikom će održati predavanje “Laboratorij stambene izgradnje između Istoka i Zapada: arhitektura Jugoslavije i UIA 1950ih godina”. Predavanje će obuhvatiti dio istraživanja koje sprovodi u okviru projekta Housing.YU – “Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.),” a za koji je dobila prestižni grant Evropskog istraživačkog vijeća. Predavanje će biti održano u sklopu ceremonije, 9. aprila, u 18.00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Donosimo apstrakt predavanja i biografiju predavača:
Laboratorij stambene izgradnje između Istoka i Zapada: arhitektura Jugoslavije i UIA 1950ih godina.
Nakon razlaza sa Sovjetskim Savezom, Jugoslavija se u kontekstu blokovske politike 1950-ih na geopolitičkoj karti svijeta pozicionira uz načela Ujedinjenih Naroda – tolerancije, međunarodne suradnje i održivog razvoja. Za gospodarski i kulturno zaostalu zemlju, teško razorenu u Drugom svjetskom ratu, međunarodna suradnja s Istokom i Zapadom postaje ključna za prijenos znanja nužnog za obnovu, industrijalizaciju i elektrifikaciju, uključujući područje arhitekture i urbanizma, u kojem su tijekom 1950-ih prioritet društveni standard – stanovanje, osnovno obrazovanje i zdravstvena zaštita.
Zahvaljujući takvoj razvojnoj politici, Jugoslavija se tijekom 45 godina svoga postojanja profilira kao propulzivan laboratorij europskih stambenih praksi, koje se prenose kroz različite modalitete i prilagođavaju potrebama socijalističkog društva. U diseminaciji glavnu ulogu imaju časopisi i međunarodne strukovne organizacije među kojima je Savez arhitekata Jugoslavije (SAJ), osnovan 1951. godine, odabrao Međunarodno udruženje arhitekata (UIA), organizaciju kojoj je, kao i SAJ-u, stanogradnja – tada globalno relevantan problem – jedno od glavnih područja djelovanja 1950ih. Kroz seriju kongresa UIA i vlastitih savjetovanja, koji se tematski i vremenski isprepliću, SAJ je postavio temelje izgradnje stambenih zajednica, planiranja grada, standarda stanovanja i razvoja i vlastitih cjelovitih prefabriciranih montažnih sustava.
Predavanje će prikazati kako je ova suradnja 1950-ih godina oblikovala ključne aspekte arhitektonskog i urbanističkog razvoja stanogradnje socijalističke Jugoslavije u fokusu projekta Housing.Yu – Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. –1991.).
Tamara Bjažić Klarin je znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti. Dobitnica je stipendija francuske vlade i Švicarske nacionalne zaklade za znanost, te je bila akademski gost na ETH Zürich. Od 2025. godine voditeljica je ERC projekta Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945–1991.).
Autorica je nagrađivanih knjiga Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura, 1926. –1939. i Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941. S Ljiljanom Kolešnik uredila je knjigu French Artistic Culture and Central-East European Modern Art.
Mentorica je i predavačica na doktorskim studijima u Zagrebu, Zadru i Ljubljani. Autorica je i koautorica nekoliko izložaba (Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Galerija Klovićevi dvori, Tehnički muzej Nikola Tesla, svi u Zagrebu) te članica savjetodavnog odbora izložbe Towards a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 (MOMA, New York). Koautorica je i dokumentarnih filmova o arhitekturi (Hrvatska televizija) te je jedna od osnivačica Docomomo Hrvatska.
