Adnan Harambašić ©Dani arhitekture
Na internacionalnom natječaju za dizajn paviljona uz jezero Skomakerdiket na planini Fløyen, pobjednički rad je bio prijedlog arhitektonskog biroa SAAHA. Pobjednički rad nazvan Avstikker, nagrađeni ali i nenagrađeni radovi objavljeni su na web stranici Asocijacije arhitekata Norveške.
Upravitelji žičare za planinu Fløyen su, u saradnji sa Asocijacijom arhitekata grada Bergen i Asocijacijom arhitekata Norveške, raspisali natječaj za dizajn paviljona uz jezero Skomakerdiket u gradu Bergen. Internacionalni natječaj sa prijavljenim sedamdesetijednim projektantskim rješenjem završen je u oktobru ove godine kada je izabrano najbolje rješenje i osam radova koji će, zbog izuzetnosti, biti nagrađeni.
SAHHA je internacionalni arhitektonski biro sa adresom u Oslu (Norveška). Thor Olav Solbjør i Adnan Harambašić su izvršni arhitekti, koji u saradnji sa Kenanom Brčkalijom (AHAKNAP) djeluju i na području Bosne i Hercegovine. SAAHA radi na širokom rasponu arhitektonskih tema, od aktivnog sudjelovanja u urbanizmu i prostornom planiranju, radom na kreativnim rješenjima za složene projektne programe, do manjih stambenih prostora, muzejskih i sličnih projekata. Smatraju da je sposobnost za dobrom reinterpretacijom situacije i zadatka bitan preduvjet za stvaranje jasne i čiste arhitekture sa funkcionalnim odlikama te da isto vodi ka uspješnim projektima.
“Avstikker”, što u prevodu znači obilaznica je paviljon koji je poklon gradu Bergen, sa ciljem aktiviranja zadanog prostora za stanovnike grada ali i posjetioce i prolaznike. Paviljon pruža dodatni prostor za aktivni život u prirodi i upoznavanje prirodnih ljepota u području blizu žičare za planinu Fløyen, jednu od sedam planina koje okružuju grad Bergen. Putanja sa žičarom prema spomenutoj planini je trenutno najposjećenija turistička atrakcija u zapadnoj Norveškoj (prema posjećenosti je peta najposjećenija destinacija u Norveškoj). Ova destinacija je aktivna od 1918.godine. Do jezera Skomakerdiket, gdje će paviljon biti izragađen, se pješačanjem od gornje stanice žičare može stići za 10 minuta.
Cilj projekta paviljona je omogućiti povećane aktivnosti u prirodi za djecu, školske izlete, planinare i turiste. Organizovanjem prostora za vanjske aktivnosti se prostor oživljava i oblikuje. “Avstikker” paviljon je postavljen kao nastavak makadamskog puta koji okružuje jezero, stvarajući simultano proširenje postojećeg iskorištenog prostora na području gdje se susreću potoci i staze, koji je istovremeno i stajalište prije nastavka puta prema mjestu Brushytten. Pobjednički prijedlog se temelji na kvaliteti koja već postoji u okolnoj prirodi. Sam paviljon u budućnosti treba da bude atrakcija koja će pozivati planinare i posjetitelje.
Informacije o pobjedničkom radu su dostupne na web stranici arhitektonskog biroa SAAHA.
AABH: Koja je bila Vaša prva vizija paviljona i na koji način ste pristupili izradi ideje za paviljon? Koji je, inače, Vaš prvi korak kada radite konkursni projekat?
Adnan: Prvi korak je uvijek naći načina da razumijemo šta je stvarno konkursni zadatak. Mislim na dio pored same funkcije i zadovoljavanje traženih prostora. Kako mi interpretiramo zadatak na jedan način i jeste vezan za viziju. Šta je to što želimo da postignemo, šta je nekakav dodatni kvalitet koji nije naveden kao projektni zadatak ali može biti posljedica tome kako se mi bavimo istim. U ovom projektu jeste jednostavna ideja da ovaj paviljon nije odvojen od postojećih linija kretanja u samoj blizini ili kroz sam obuhvat. Tako da je i sam postao jedna vrsta programirane staze/kratice koja se kreće oko jezera.
AABH: Da li ste očekivali pobjedu?
Adnan: Uvijek očekujemo pobjedu, ali vrlo često se očekivanja ne ostvare.. 🙂
AABH: Da li je zadatak bio zahtjevan? Kako ste došli na ideju za dizajn paviljona?
Adnan: Kao što rekoh, kretanje kroz područje, postojeće staze i pravci kretanja, ali i razmišljanje o tome kako će se isti promijeniti kada se jedan ovakav paviljon pozicionira unutar toga su faktori koji utiču na ideju. Mislim tu i na nekakvo svjesno razmišljanje o tome gdje želimo da ljudi stoje u redu sa vanjske strane kada kupuju nesto u kiosku ili koji je prirodan redoslijed aktivnosti kad dolaziš sa desne strane ili sa lijeve. Naprimjer, desno od paviljona već postoji mjesto za roštiljanje, te je ispravno da se odnosimo prema tome na takav način da će korisnici koristiti prostor paviljona na najprirodniji način.
Paviljon će ljeti biti posjećen i od možda 100 do 200 ljudi u isto vrijeme, tako da ideja da na neki način novi prostor daje mogućnosti ali i režira način korištenja vanjskih i unutarnjih prostora postaje dosta bitan razlog i kod same forme.
AABH: Zadatak konkursa je lociran na izrazito značajnoj lokaciji u gradu Bergen. Da li je sama lokacija – netaknuta priroda imala veliki uticaj na samo rješenje sa neinvazivnim potezima i prirodnom materijalizacijom?
Adnan: Priroda je naravno uticala na sam prijedlog i konstrukciju ali i u materijalizaciji.
Projekat se može posmatrati kao mali čudni most preko potoka koji prolazi ispod njega. Tako da smo razmišljali o drvetu i laganoj strukturi konstrukcije.
AABH: Da li je nepostojanje drugih objekata na lokaciji, drugih referenci ili repera bila olakšavajuća okolnost pri izradi ideje?
Adnan: Dovoljno otpora je bilo u samoj situaciji kakva jeste, šuma je imala ulogu objekata u nekom gušćem urbanom kontekstu.
AABH: Cilj rješenja je privlačenje većeg broja posjetilaca na jezero. Da li smatrate da sama arhitektura ili dizajn mogu dugoročno uticati na psihologiju posmatrača?
Adnan: Ovaj projekat posmatramo prvo kao facilitator za određene aktivnosti na samoj lokaciji, ali i kao početnu tačku za duže planinarske ekskurzije.
AABH: Koja je razlika između natječaja u BiH (kada ih ima) i u Norveškoj? Koje je Vaše viđenje trenutne situacije u polju arhitekture u BiH?
Adnan: Najveća razlika je u tome da su natječaji u Norveškoj stvarno anonimni i da se vrlo često ti izabrani projekti izvedu. Naša profesija je mnogo vezana za umreženost, na način da te kontakti mogu postaviti na višu poziciju u odnosu na kvalitet arhitekte. Zbog toga su konkursi bitni, jer daju mogućnost mlađima i onima bez razvijene mreže kontakata da pokažu šta znaju i da se lansiraju među već etablirane kolege.
Paviljon na jezeru Skomakerdiket ©SAAHA
Galerija
