Vjerojatno potaknuta najnovijim spominjanjem Bijele Tabije u medijima, gotovo istovremeno se ideja o ponovnom pokretanju projekta akademika Ugljena javila kod kolega iz ICOMOSa i AABH. U nastavku vam prenosimo pismo koje su uputili Gradskom vijeću, a kakve planove AABH ima objavit ćemo uskoro.
Početkom 21. stoljeća, Gradska uprava Sarajeva planirala je značajnu intervenciju na najistaknutijoj lokaciji grada: Bijeloj tabiji – prostoru bogate povijesne slojevitosti i jedinstvenih vizura. Zadatak je povjeren jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih projektanta Zlatku Ugljenu. Na javnoj prezentaciji 2004. godine Idejno rješenje oduševilo je struku svojom inventivnošću i bogatstvom planiranih sadržaja, koji bi tom vrijednom prostoru dali jedan potpuno novi kvalitet. Međutim, predstavljena ideja nije mogla ići u daljnu razradu jer na lokalitetu nisu bila provedena arheološka istraživanja.
Nakon kompleksnih analiza, provedenih arheoloških istraživanja u periodu od 2006. – 2010. i razumijevanja stvarnog značaja povijesne cjeline, kao reprezenta “kulturne memorije”, projektant je izradio Izmjenu idejnog rješenja i Idejnog projekta namjene kompleksa Bijele tabije 2014.
U datom programskom zadatku akcent je na Bijeloj tabiji – kulturno-povijesnom spomeniku – i njenoj revitalizaciji, odnosno, transformaciji u polivalentni prostor. To podrazumijeva da će povijesne strukture i vrijedni arheološki ostaci biti konzervirani, restaurirani i prezentirani javnosti, a prostor unutar zidina biti namijenjen montažno-demontažnom gledalištu i sceni s mogućnošću njihovog povremenog pokrivanja – mogućnost uklanjanja gledališta i scene bez oštećenja zaštićene arhitektonske strukture osigurava reverzibilnost spomenika.
Specifičnosti lokaliteta cijelog vratničkog platoa i njegova stoljetna neiskorištenost utjecali su na projektantov odabir veoma bogatih dodatnih sadržaja i prostornih namjena potrebnih gradu. Poseban naglasak dat je ugostiteljskim sadržajima smještenim u volumenima novih estetskih vrijednosti, a kompatibilnih s nasljeđenom strukturom i kontekstom.” (objavljeno u časopisu “Moderna konzervacija” , 2/2014)
S obzirom na činjenicu da već postoji Idejni projekt namjene kompleksa Bijele tabije iz 2014.godine koji je izradio cijenjeni arhitekt-akademik prof. Zlatko Ugljen iznenađeni smo da je na Dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Grada Sarajeva, održanoj dana 29.09.2018.godine, pod tačkom 3. dat Prijedlog Odluke o davanju na korištenje dijela zemljišta na lokalitetu Kompleksa “Bijela Tabija ”.
“Gradsko vijeće Grada Sarajeva je na prijedlog vijećnika Tonija Vukadina (SDA) usvojilo slijedeći zaključak: Gradsko vijeće Grada Sarajeva zadužuje i ovlašćuje Gradonačelnika da preduzima potrebne pravne radnje; uključujući i upučivanje javnog poziva, te da po provođenju sklapa pravne poslove u ime Grada Sarajeva sa trećim licima, a u cilju osiguranja upravljanja zaštite i održavanja te obogaćenja turističke ponude na lokalitetu Bijela tabija, u dijelu i na način kako je to moguće, imajući u vidu da je “Bijela tabija” nacionalni spomenik.”
NK ICOMOS u Bosni i Hercegovini, stručno tijelo za zaštitu kulturno historijskog nasljeđa međunarodnog značaja, iznenađeno je sadržajem Zaključka Gradskog vijeća te se pita:
1.Kako je moguće da aktualni Gradonačelnik i Gradsko vijeće nisu upoznati s aktivnostima svojih prethodnika na rješavanju revitalizacije lokaliteta nacionalnog spomenika Bijela tabija?
2.Kako je moguće zanemariti izvanredan i općeprihvaćen Idejni projekt namjene kompleksa Bijele tabije iz 2014.godine akademika arh.Zlatka Ugljena?
3.Kako je moguće donositi zaključke o intervencijama na lokalitetu Bijela tabija bez konzultacija sa Zavodom za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvom kulture i sporta, Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo i Komisijom za nacionalne spomenike?
Odgovorno tvrdimo da se odluka o revitalizaciji lokaliteta Bijela tabija ne može donositi bez nadležnih Institucija, stručnih tijela, javnosti, a posebice projektanta akademika arh. Zlatka Ugljena , koji su jedini relevantni da procijene kako, na koji način, u kojem obimu i na kojem dijelu lokaliteta Bijele tabije može biti realizirana parcijalna intervencija – ali isključivo pod uvjetom da neće ugroziti nacionalni spomenik i njegovo vrijedno okruženje.
Iskreno vjerujemo da ćete uvažiti naše stručno stajalište.
Dr sc.Vjekoslava Sanković Simčić,dipl.ing.arh.
