U trenutku kad se Sarajevo suočava sa akutnim problemom zagađenja vazduha, na uzvišenju Crni Vrh koje se decenijama u planskim dokumentima zove „gradski park“, Zavod za planiranje Kantona Sarajevo na osnovu Odluke Općinskog vijeća Centar radi na izmjenama i dopunama planske dokumentacije u svrhu prenamjene dijela ovog prostora u kolektivno stanovanje sa do devet nadzemnih etaža.

Izmjene i dopune se vrše po skraćenom postupku, a neizgrađeno i planovima štićeno područje mijenjaju u područje vrlo visoke spratnosti i neusklađenosti sa okolnom izgradnjom i ambijentalnim vrijednostima u neposrednoj blizini, koje su i zaštićene na nivou nacionalnog spomenika.

Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini ima dužnost i stručnu obavezu da zatraži objašnjenje za ovakvo narušavanje prostora, koji ima višeznačnu ulogu u gradskoj strukturi, ali i da ukaže na nedovoljno transparentne procedure mijenjanja planske dokumentacije prema zahtjevima investitora.

U Službenom listu Kantona Sarajevo 2/19, od 17.1.2019.godine, objavljena je „Odluka o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski park ‘Crni vrh'“ (u daljnjem tekstu Odluka), a koji bi se za predmetno područje trebao izraditi od strane Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, po skraćenom postupku. Unutar odluke su sadržane i Smjernice za izradu Plana, koje već sada, kad Plan nije niti urađen niti prikazan široj javnosti, pobuđuju veliku zabrinutost struke.

Regulacioni plan „Gradski park Crni vrh“ (Službene novine Grada Sarajeva broj 20/87) osnovni je planski dokument za ovo područje, a koji je u više navrata mijenjan i dopunjavan (Izmjene i dopune Regulacionog plana „Gradski park Crni vrh“ Službene novine Kantona Sarajevo broj:17/01 i 11/04).

Uvidom u plansku dokumentaciju koja je do sada bila na snazi, a može se djelomično naći na web stranici Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, osim osnovne namjene gradskog parka, unutar obuhvata planiranja bile su predviđene i zone za rezidencijalno i individualno stanovanje, te prateće društvene i poslovne sadržaje. Urbanističko-tehnički uslovi za planirane objekte u okviru osnovnih namjena su utvrdili pravila strukturiranja građevinskog fonda, posebno u pogledu vertikalnih gabarita, koji nisusmjeli prelaziti P+1+M, odnosno, visini tri nadzemne etaže, a tipologija stanovanja je bila takva da je odgovarala istorijski slojevitom i zaštićenom neposrednom i širem obuhvatu naselja Crni Vrh. I takvo stanje je planski održavano i štićeno od 1987.godine.

Naime, u „Službenom glasniku BiH“,broj 46/12, objavljeno je da je Građevinska cjelina – Stambeno naselje Crni Vrh u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U okviru Obrazloženja o razlozima proglašenja ove građevinske cjeline nacionalnim spomenikom, u kojem se potcrtava važnost ovog dobra, stoji sljedeće:

„Građevinska cjelina – Stambeno naselje – Crni Vrh u Sarajevu predstavlja jedino planski građeno naselje iz perioda između dva svjetska rata u Sarajevu, koje je izvedeno u duhu moderne. Sagrađena je sredstvima Željezničarske kreditne i potporne zadruge osnovane 1923. godine u Sarajevu i Stambene zadruge koja je osnovana 1925. godine sa zadatkom ublažavanja socijalne bijede željezničara. Crni Vrh je regulacionim planom isparcelisan na 93 građevne parcele. U projektovanju pojedinačnih objekata učestvovali su značajni predstavnici moderne sa područja tadašnje Kraljevine Jugoslavije: Dušan Smiljanić, Franjo Lavrenčić, Bruno Tartalja, Danilo Kocijan, Franc Novak, Mate Bajlon i Stjepan Planić. U sklopu naselja nalazi se i vila u kojoj je živio Mate Bajlon. Planska osnova naselja je uglavnom očuvana, a karakteristično je da je regulacioni plan poštovan i kasnijim izvedbama nakon Drugog svjetskog rata.” (1)

Nadalje, postojeća planska dokumentacija ukazuje na postojanje kompleksa rezervoara čija granica obuhvata parcele k.č.327/1 i k.č.329 K.O.Sarajevo VII (2), za čije kapacitete i uslove korištenja i zaštite treba potražiti dodatne informacije, te konsultovati postojeću zakonsku regulativu u pogledu načina i dozvoljenih namjena u užem i širem obuhvatu zaštite.

Imajući u vidu značaj naselja Crni Vrh sa arhitektonskog, urbanističkog, ambijentalnog, oblikovnog, istorijskog aspekta, te dosadašnje planske dokumente koji tretiraju taj prostor, tim su više Smjernice za izradu Plana, odnosno, član 4., Odluke o pristupanju Izmjeni i dopuni Regulacionog plana „Gradski park Crni vrh“ zapanjujuće i zahtijevaju odgovore na sljedeća pitanja:

1. Član 4.Odluke definiše smjernice za planiranje predmetnog obuhvata, koje decidno usmjeravaju izgradnju na prostoru, koji je u samom nazivu Odluke označen kao „Gradski park“.

Prema datim Smjernicama, novoplanirani objekti, između ostalog, trebaju da imaju sljedeće karakteristike:

– Koeficijent izgrađenosti na padinskom dijelu mora biti manji od 3,0, procenat izgrađenosti ne može preći 40%,

– Spratnost objekata se može kretati od Su+P+4 do Su+P+6 uz obavezno povlačenje završnih etaža,

– Kod izrade plana se može razmotriti eventualno povećanje spratnosti za jednu povučenu etažu, ali samo u centralnom dijelu obuhvata uz kaskadni tretman kod arhitektonskog oblikovanja,

– Distanca između objekata je cca 20 m uključujući i terase,

– Pored kolektivne stambene izgradnje neophodno je planirati minimalno 15% poslovnih i društvenih sadržaja,

Na predmetnoj parceli je potrebno planirati minimalno 20% zelenih površina, od čega je 10% visokog rastinja.

U vezi sa navedenim smjernicama i samom Odlukom, Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine traži odgovore na sljedeća pitanja:

– Na osnovu čega se izmjenama i dopunama planskog dokumenta mijenja do sada predviđena namjena rezidencijalnog stanovanja i individualnog stanovanja u kolektivno stanovanje, bez prethodnih analiza potreba, mogućnosti lokacije, ograničenja u prostoru i bez navođenja planskog uporišta za sve navedeno u Odluci o pristupanju?

– Na osnovu čega se izmjenama i dopunama planskog dokumenta daje povećanje spratnosti sa P+1+M u max Su+P+6 sa mogućnošću dodatne etaže, odnosno, 9 nadzemnih etaža u odnosu na do sada predviđenih max 3?

– U odnosu na predviđene spratnosti, odnosno, ukupnu visinu objekta koja u ovom slučaju će doseći i do 27 m, na osnovu čega se daje distanca između objekata od svega 20m, kada urbanistička pravila nalažu da ta visina bude minimalno 1,5 visina objekta?

– Na osnovu čega se predviđa svega 20% zelenih površina na „predmetnoj parceli“, a procenat izgrađenosti od 40%, te za šta se namjenjuje ostatak površine na parceli?

– Kako je riješeno pitanje stacionarnog saobraćaja, koje po predloženim spratnostima, a uzimajući kao prosjek markicu kolektivnog stambenog objekta od 20x15m, zahtijeva više od 40 parking mjesta po jednom objektu?

– Koliko objekata i na kojoj površini se namjerava izgraditi u okviru Gradskog parka Crni vrh?

– Na koji način je riješeno pitanje zaštitnih zona rezervoara?

– Na koji način se planirane izmjene i dopune odnose prema nacionalnom spomeniku u neposrednoj blizini?

– Da li je izvršena analiza strujanja zraka i ruže vjetrova, te posljedično i zadržavanja zračnih masa, ukoliko objekti visine 27 m budu izgrađeni na uzvišenju kao što je Crni vrh, te ako jesu, koji su rezultati?

Član 5.predmetne Odluke utvrđuje vremenski okvir za izradu i donošenje planskog dokumenta, kojim je predviđeno vrijeme za Javnu tribinu u trajanju od 15 dana, počevši od 15.2.2019.godine, te konačno usvajanje planskog dokumenta za mart 2019.godine, dok sama izrada započinje prema ovom članu početkom mjeseca februara.

Pretraživanjem stranice Općine Centar, te dnevnih novina, nije se naišlo na obavijest o pozivanju javnosti na učestvovanje na Javnoj tribini, koja prema Odluci o pristupanju je bila predviđena za 15.2.2019.godine. Da li je tribina održana?

Obzirom na izmjene koje se predviđaju, zašto su Izmjene i dopune Regulacionog plana Gradski park Crni vrh u proceduru ušle po skraćenom postupku?

Predmetni Nacrt, prema onome što je zatraženo u smjernicama koje su sastavni dio objavljene Odluke o pristupanju, bit će ispod svakog standarda struke, sa koncepcijom koja ne doprinosi socijalnom ili urbanom razvoju, a koji je opet nastao netransparentnim ispunjavanjem želja „neidentificiranim subjektima“, bez utvrđivanja javnog interesa ili dobra za širi lokalitet i grad.

Planski dokumenti bi morali služiti svrsi, a to je da onemoguće da nam sumnjivi investitori uništavaju najvrjednije prostore u gradu, isključivo radi ostvarenja enormnih profita. Ako već nadležne institucije nisu u stanju da odbrane interese grada i njegovih stanovnika, krajnje je vrijeme da se javnost pokrene i zaustavi amputiranje preostalih vrijednih lokacija u Sarajevu. Krajnje je vrijeme da se kaze: STOP INVESTITORSKOM URBANIZMU!

Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini izražava svoju zabrinutost zbog obima i prirode izmjena i dopuna koje se predviđaju unutar planiranog gradskog parka, ali u isto vrijeme izražava i spremnost za kvalitetnim dijalogom sa akterima uključenim u proces donošenja i izrade ovog planskog dokumenta, kako bi se iznašlo najbolje moguće rješenje, usklađeno sa stručnim i naučnim dostignućima.

(1)  http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3374

(2)  http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/izmjene_i_dopune_rp_gradski_park_crni_vrh_2001.pdf