FREELANCERI ARHITEKTE/ICE U SARAJEVU
  • 2017-01-22

  • Šta je ‘freelance’ i koje je njegovo porijeklo?

    Izraz ‘freelancer’ se najčešće vezuje za djelo Sir Walter Scott-a ‘Ivanhoe’ iz 1820. godine, koji je pri opisivanju srednjovjekovnog plaćeničkog ratnika, koristio izraz ‘free lance’ (slobodno koplje), indicirajući da njegovo koplje nije zakleto nijednom gospodaru, odnosno, da je slobodno, međutim, pojam se prvi put pojavljuje u djelu Thomas N. Brown-a u ‘The Life and Times of Hugh Miller’ 1809. godine. Oko 1860.-te godine pojam je postao imenica, a 1903. godine je u Oxfordskom riječniku engleskog jezika prepoznat kao glagol. U modernim vremenima, pojam je prerastao u pridjev, najčešće korišten pri opisivanju ‘slobodnih’ – ‘freelance’ radnika.

    Danas, ‘freelancer’ je termin korišten za osobu koja je samostalno zaposlena, te nije nužno u dugoročnom radnom odnosu. Evropska Komisija ne definira ‘freelancere’ ni u kojem zakonodavnom spisu, međutim, definira samostalno zaposlenu osobu kao ‘osobu koja slijedi profitabilnu djelatnost u vlastitoj odgovornosti, u skladu s uvjetima propisanim nacionalnim pravom’. Europski Forum Nezavisnih Profesionalaca definiše ‘freelancere’ kao ‘visoko-kvalificiranu podgrupu samostalno zaposlenih radnika, bez poslodavca i zaposlenika, koja nudi specijalizirane intelektualne usluge utemeljene na znanju’.

    Internet je proširio freelancerske mogućnosti i dostupno tržište – online freelance tržište su web stranice koje ‘spajaju’ klijente i prodavače usluga, i omogućuju ljudima da se iz svih dijelova svijeta prijave za freelance zadatke, te da budu plaćeni za svoje usluge.

    Arhitektura i dizajn su u posljednjih nekoliko godina neka od zanimanja koje sve češće pribjegavaju freelance načinu poslovanja. Za ovu priliku, razgovarala sam sa pet freelancera, arhitekata/ica iz Sarajeva – Ana Bušić, Mensur Demir, Sanja Vrzić, Semir Fazlović i Tarik Muhamedagić – kako bih saznala nešto više o njihovom iskustvu i snalaženju u freelance načinu poslovanja.

    Usporedba ‘freelance-a’ i drugih radnih iskustava i okruženja

    O početku i motivima iza freelance rada sam dobila konzistentne odgovore – počeli su se baviti freelance-om u toku studiranja ili paralelno sa radom u projektantskim biroima, a osnovni motiv su bila dodatna iskustva i osobna nadogradnja, te dopuna zarade.

    Obzirom da osobe s kojim je vršen razgovor imaju različite pozadine i životna iskustva, bitno je dozvoliti da svojim riječima uporede svoja iskustva rada kao freelancer sa drugim radnim iskustvima.

    Ana Bušić: Kako se ipak bavimo kreativnim radom i kako nam je kreativna sloboda u krvi, mogu reći da je ovo oblik rada koji mi je pružio više slobode, ne samo životne, nego i stvaralačke. Ovim načinom rada možete se profesionalno usmjeravati, izgraditi vlastiti stil, više naučiti i napredovati. Moja dosadašnja iskustva sa bosanskim poslodavcima su bila, nažalost, katastrofalna. Odnos freelancer-klijent (posebno inostrani) se gradi na drugačijim, opuštenijim, respektabilnijim i zdravijim temeljima, dok su poslodavci u BiH skloni izrabljivanju, nekorektnosti u plaćanju, mobingu i sličnim lošim navikama. Prilikom saradnje sa domaćim klijentima najteža je  borba sa naplatama, ali mislim da svaki ‘freelancer’ tu treba postaviti svoje uslove, kako dugoročno ne bi imao većih problema.  Rad sa inostranim klijentima pruža financijski garant, ali samo u slučaju korektno završenog posla.

    Mensur Demir: Definitivno napornije od regularnog posla, iziskuje više vlastite organizacije rada, koncentracije, plus što se od freelancera očekuje da radi i da je dostupan mimo regularnog radnog vremena od 9 do 5.

    Pozitivne strane su slobodnija organizacija vremena i poslova, vlastita kreativnost, razmišljanje svojom glavom, a ne u okvirima rukopisa firme za koju radite. Negativne strane su neregulisanost cijena, neregulisanost statusa, staža, legalne blokade (nemoguća je registracija „slobodnog arhitekte“, samo d.o.o. može ovjeravati projekte), fleksibilno radno vrijeme koje može ugrožavati socijalni život.

    Sanja Vrzić: Stil života ‘freelancera’ može biti zanimljiv, dinamičan, nesputan, ali je zato i nesiguran, nepredvidiv i iscrpljujući. Svako drugo radno iskustvo mogu povezati sa osjećajem veće finansijske sigurnosti ili bar predvidivosti, ali uporedo i sa uslovljenim, ako ne i ograničenijim prostorom za iskazivanje kreativnosti i dinamike u pristupu radu.

    Semir Fazlović: Nisam birao standardno radno iskustvo. Jedino radno iskustvo u klasičnom smislu trajalo je malo više od mjesec dana. Prekinuto je kada je poslodavac odlučio da promjeni početni dogovor, odnosno uslove u svoju korist.

    Tarik Muhamedagić: Mislim da putem ‘freelancinga’ postoji mogućnost da ‘freelancer’ sam sebi kreira radno okruženje; ono može biti vrlo slično radu u klasičnim arhitektonskim biroima, ali i dijametralno različito. Najveća prednost freelancinga je sloboda u organizaciji radnog i slobodnog vremena, a iz te slobode proizilaze i mogućnosti da se radno vrijeme organizuje na klasičan osmočasovni način rada (čime i rad postaje sličan radu u npr. biroima), ili potpuno slobodno.

    Najveća je razlika u samom pristupu poslu. Moje iskustvo u radu sa klijentima iz SAD-a je da je tržište daleko uređenije i profesionalnije, te i da je pravni okvir daleko kompleksniji i gotovo birokratiziraniji, ali što bih ja ipak ocijenio kao nešto izuzetno pozitivno, jer jednako štiti i projektante, i izvođače, i investitore i krajnje korisnike.

    Pozitivne i negativne strane freelance-a

    Pri promišljanju o pozitivnim i negativnim aspektima freelance načina rada, izdvaja se slobodna organizacija radnog okruženja i vremena, sloboda stvaralaštva, mogućnost konstantnog napredovanja, te raznolikost iskustava, no najteži aspekt je financijska nesigurnost, a često dolazi i do gubitka kontakta sa lokalnim tržištem, te osamljenosti.

    Sanja Vrzić: Pozitivna stvar je što freelance omogućava rad sa bilo koje lokacije – bilo da je to ljetna bašta u blizini ili „co-working space“ inspirativnog svjetskog grada ili bilo koje mjesto kojeg se možete dočepati van uobičajene radne sredine ukoliko to mjesto ima dobar internet i utičnicu za laptop. Druga sjajna stvar je da možete organizovati radno vrijeme onako kako vam odgovara i kada vama to odgovara. Jedina bitna stvar je ispoštovati rok, a kako sebi organizujete vrijeme to je vaša sloboda. Iduća sjajna stvar je što sami odlučujete koje stvari ne želite raditi. Nije uvijek moguće odbiti sve što nam se ne radi, ustvari, nije skoro nikad ako želimo stalne klijente i stalnu zaradu, ali ipak su sve odluke u našim rukama.

    Negativno je to što obično ta ‘sloboda’ freelance-a funkcioniše po Murphyjevom zakonu. Kada nema posla, nema apsolutno ništa! Umjesto zasluženog odmora, tada obično dolazi panika neizvjesnosti. A kada dođe neki posao, odmah su u pratnji još 3 ili 4 posla koja se ne mogu odbiti i svi su super hitni i svi imaju isti rok! Gotovo neizbježan recept za radne neprospavane noći. Sve to se negativno odražava na društveni život i na finansijsku (ne)stabilnost i, u krajnjoj liniji, zdravlje. Kada smo kod zdravlja, zdravstveno osiguranje je nešto što nije regulisano nikakvom olakšicom za freelancere. Opcija je ili samostalno uplaćivati osiguranje što i nije jednostavno kada se ne zna da li će svakog mjeseca biti naplaćen neki posao, ili biti na birou za nezaposlene dok te ne skinu. O penzionom sistemu u BiH neću ni da počinjem…

    Tarik Muhamedagić: Nažalost, država ne gleda blagonaklono na freelancere. Koliko sam ja upoznat, da bi se legalno poslovalo, potrebno je sav rad vršiti putem pravnog subjekta. Budući da je gotovo sav posao koji freelanceri obavljaju izvoz, to nije moguće ostvariti putem obrta, nego se mora otvoriti klasična firma (d.o.o.), a kako su troškovi mjesečnog vođenja takve firme prilično visoki, većina freelancera se, nažalost, opredjeljuje za poslovanje u „sivoj“ zoni, te penziono i zdravstveno osiguranje osigurava putem Biroa za zapošljavanje.

    Ana Bušić: Osiguranje ne postoji i morate ga sami sebi omogućiti. Ako ste na birou za zapošljavanje, a zavod za zapošljavanje pristupi izvodima sa vašeg računa, na kojima stoji da mjesečno imate zaradu veću od 200 KM, automatski gubite zdravstveno osiguranje.

    Klijenti, poslovi i ‘vidljivost’

    Održavanje ‘vidljivosti’ klijentima na web platformama je imperativ, ali, pristupi freelance načinu poslovanja i potražnje poslova su različiti.

    Tarik Muhamedagić: Kada sam počinjao sa freelance radom, koristio sam Elance.com platformu. Elance je tokom prošle godine fuzioniran sa sličnom platformom (oDesk.com) i rebrandiran u Upwork.com, koji i ja trenutno isključivo koristim.

    Da bi se ostvarila vidljivost, vjerujem da su važne dvije stvari – kvalitetna i personalizirana ponuda koja se upućuje klijentu, te dobar rating. Upwork dodatno prepoznaje freelancere koji konstantno održavaju visok rating, te im dodjeljuje poseban „Top rated“ status, što kod klijenata ne prolazi nezapaženo.

    Ana Bušić: Koristim Upwork.com i Freelancer.com. Klijentima sam uvijek dostupna. Postoje aplikacije preko kojih dobijate notifikacije, te možete lako komunicirati, kao i na svim društvenim mrežama. U slučaju prezauzetosti naznačite ‘Busy’ i zainteresovani klijenti vas neće uznemiravati. Vrlo jednostavno pronalaženje poslova i klijenata, ali, samo ako jako dobro govorite engleski jezik (ili neki drugi strani jezik), ako ste jako uporni i ako imate visok nivo poslovne komunikacije i samu poslovnost.

    Semir Fazlović: Stranica na Facebook-u, te web stranica na koju postavim interesantne projekte na kojim radim, koristim kao medij pronalaska posla i održavanja vidljivosti.

    Mensur Demir: Usmena propaganda (dobro urađen posao donosi sljedeći posao) uglavnom je najefektivnija. Prisustvo na webu mi nije donijelo značajne poslove. Ljudske mreže pokazale su se efikasnijim od digitalnih društvenih mreža.

    Sanja Vrzić: Preporuke od drugih ljudi su mi osnovna platforma preko koje me poslovi nalaze. Ono što radim, uradim najbolje u skladu sa mogućnostima i onda taj urađeni posao i zadovoljan investitor predstavljaju potrebnu ‘vidljivost’ drugim klijentima.

    Početničke greške koje treba izbjeći

    Svaki ‘freelancer’ se u svojim počecima bori sa nestrpljenjem,frustracijom i pronalaskom vlastitog identiteta u pristupu radu. Stoga, za početnike u ‘freelance’ radu, možemo izdvojiti i pokoju opasku o najčešćim greškama koje se dešavaju u počecima ‘freelance’ poslovanja.

    Ana Bušić: Neodgovornost i nepoštivanje deadline-a, te neprofesionalnost su najčešće greške. Da biste bili uspješan ‘freelancer’, mjesecima morate raditi na svom ugledu na ‘freelancing’ platformama. Svaki projekat i svaki klijent ocjenjuje i rangira vaš rad. Samo ako profesionalno pristupite, poštivajući deadline i želje klijenata, možete imati visok rang i uspjeti na internet platformama. Također je bitno stručno usavršavanje. Osoba koja ne ‘barata’ jako dobro softwerima za dizajn, neće se imati priliku probiti, jer klijenti na ‘freelancing’ platformama zahtijevaju ‘full package’ uslugu, visok nivo kvalitete usluge, baš u skladu sa trendovima prezentiranja projekata.

    Mensur Demir: Neuspostavljanje pravila rada, vlastitog rasporeda rada i odmaranja, loše pogađanje cijena rada, zapostavljanje učenja i razvijanja vještina i najopasnije – loša procjena koliko vremena je potrebno da se obavi naručeni posao.

    Sanja Vrzić: Dostupnost non-stop, pristajanje na sve poslove po cijenu svog privatnog vremena ili nepoštivanja zadanih rokova, spuštanje cijena ispod isplative profitabilnosti.

    Semir Fazlović: Rekao bih da je nestrpljenje najčešća greška.

    Tarik Muhamedagić: Najčešće greške su nedovoljna pripremljenost i neupornost. Nije dovoljno samo kreirati account i početi slati ponude. Mislim da takve ponude i profile niko od poslodavaca ne otvara. U svakom trenutku konkurencija za posao može biti od cca 30 do 300 ljudi, a čak i kada je broj prijava bliži donjoj granici, niko nema vremena da pregleda i analizira sve prijave. O tome kako u tolikom moru privući pozornost klijenta postoji mnoštvo „tutoriala“ na internetu, ali o tome kako odmah biti eliminisan postoji samo jedan recept – prazan „profil“ i štura ponuda.

    Prva stvar koju je potrebno uraditi je u potpunosti popuniti profil; postaviti što profesionalniju fotografiju, uploadovati portfolio, upisati kraću biografiju, ispuniti nekoliko testova koje platforma nudi (AutoCAD, Sketchup i sl.), verificirati email, telefon, adresu, identitet – ukratko, sve što je moguće uraditi, dobro je uraditi.

    Savjeti iz ‘prve ruke’

    Stoga, ukoliko želite da se upustite u freelance vode, osim ambicije, upornosti i svijesti o najčešćim početničkim greškama, uzmite u obzir i savjete koje nude freelanceri iz vlastitog iskustva.

    Ana Bušić: Naučite što je moguće više kompjuterskih softwera i engleski jezik;  poslovni engleski jezik dovedite na što viši nivo,.. i da,… budite uporni i strpljivi.

    Mensur Demir: Ulažite u sebe, bilo da je to znanje, oprema, iskustvo. Umrežavajte se sa sličnima, radite radije kao slobodan čopor nego kao samotnjaci.

    Semir Fazlović: Provjerite da li je to za vas. Nekome više odgovara fiksno radno vrijeme i finansije. Ako je freelance za vas, budite ustrajni.

    Sanja Vrzić: Ako se već moraju prihvatiti nezaobilazni negativni aspekti freelance rada, nemojte da dođete u situaciju da ne iskorištavate njegove prednosti. Budite kreativni, odgovorni, uživajte u radu, putujte, otkrivajte nove inspiracije, uvijek si osigurajte i svoje slobodno vrijeme (ovo primarno samoj sebi prigovaram), birajte da radite stvari koje vas izazivaju da učite dalje i usavršavate se… Iskoristite maksimalno potencijal i slobodu freelance rada.

    Tarik Muhamedagić: Mislim da bih mogao dati dva savjeta. Prvi se odnosi na način dobivanja posla, a drugi na sam rad sa klijentima. Početak je daleko najteži. Potrebno je istrajati, biti profesionalan, i pokušati na bilo koji način dobiti prvi posao i prvi rating na nekoj od odabranih freelance platformi. Nakon prvog dobivenog (i kompletiranog) posla, sve bi trebalo ići lakše. Mislim da sam poslao nekih 30 aplikacija prije nego što sam dobio prvi odgovor, koji je, srećom, kasnije rezultirao i prvim poslom. Radi usporedbe, mislim da danas na jednu od pet poslanih ponuda dobijem bar odgovor.

    Drugi savjet tiče se samog rada. Kvalitet, brzina, komunikacija su jako bitni, ali mislim da je ipak pouzdanost na prvom mjestu. Klijent se ne smije ostaviti na cjedilu ni u jednoj situaciji. Potrebno je težiti da klijent stekne dojam da ste dio tima i da uvijek može računati na vas, gotovo kao da ste full-time uposlenik.

    Učesnici/e razgovora:

    Ana Bušić je magistrica arhitekture, rođena u Sarajevu 1985. godine. Zvanje Magistra dobija 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Iza sebe ima šest godina radne prakse u arhitektonskim biroima i građevinskim firmama, a freelancingom se bavi od 2012. Od tada je radila na nizu projekata u Njemačkoj, Francuskoj, Dubaiju, Kuwaitu, SAD-u, Mozambiku, Maleziji, Tajlandu… Danas se bavi projektovanjem stambeno-poslovnih kompleksa i uređenjem enterijera za poslodavca iz Casablance.

    Mensur Demir iza sebe ima 10 godina rada u projektantskim biroima, 13 godina paralelnog i samostalnog free-lance rada. Aktivnosti u teoriji, predavanjima i praksi. Iskustva u praksi skupljao u studiju Zec i Argentariji.

    Sanja Vrzić je arhitektica, fotografkinja i dizajnerica iz Sarajeva. Preko freelance rada uspješno žonglira između i povezuje fotografske projekte, grafički dizajn i arhitektonsko projektovanje, te ostale kreativne i društveno-aktivističke interese.

    Semir Fazlović se tokom i poslije fakulteta bavio uglavnom koncept dizajnom i vizualizacijama, odvajajući se od AutoCAD-a i izvedbenih projekata. U proteklih 5 godina imao je priliku raditi za nekoliko domaćih firmi u Sarajevu kao što su Grupa ARH, Osnap, AHAKNAP, zatim za firme u Tuzli, Travniku i Kaknju. Radio je na projektima u Hrvatskoj, Turskoj, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Dubaiju i na nekoliko projekata u Africi.

    Tarik Muhamedagić je rođen u Sarajevu 1984. godine. Magistrirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 2010. godine. Prvo radno iskustvo stekao kao volonter u Službi za urbano planiranje Gradske uprave Grada Sarajeva, da bi sredinom 2013. godine počeo raditi u projektantskom birou PRO-DOM. Od aprila 2016. godine radi kao full-time freelancer, pretežno za američko tržište.

    Podijeli

    Iz arhive