Collegium Artisticum kao “sekciju umjetnika i prijatelja umjetnosti u okviru Sarajevske filharmonije… s ciljem podizanja svijesti građana angažiranim pozorišnim predstavama, izložbama, predavanjima i publicistikom,” u Sarajevu su 1939. godine osnovali mladi umjetnici, arhitekti i inženjeri.
Avangardnim umjetničkim formama sinteze različitih umjetničkih disciplina promovirali su savremene ideje društva jednakih prilika, a obzirom da su djelovali u restriktivnom društvenom i političkom kontekstu Kraljevine Jugoslavije neposredno pred početak Dugog svjetskog rata, rad udruženja zabranjen je u februaru 1941. godine.
Ova ideja svoju reafirmaciju dobija osnivanjem Umjetničkog paviljona Collegium Artisticum u sklopu Kulturno-sportskog centra Skenderija 1975. godine.
Te iste godine, 6. aprila, na Dan grada Sarajeva, udruženja likovnih umjetnika, primijenjenih umjetnika i arhitekata Bosne i Hercegovine sa Zavodom likovnih i primijenjenih umjetnosti „LIK“, pod dirigentskom palicom spiritus movensa Collegium Artisticuma i njegovog dugogodišnjeg direktora, Fuada Fuke Hadžihalilovića, organizuju istoimenu izložbu koja se ove godine organizuje po 47. put.
Fuad Hadžihalilović, Plakat izložbe Collegium artisticum 1975.
Kulturno-sportski centar Skenderija, koji tradicionalno udomljuje galeriju i izložbu Collegium Artisticum, izgrađen je 1969. godine i djelo je autorskog tima arhitekata Živorada Jankovića i Halida Muhasilovića te konstruktora Slave Malkina.
Kao veoma uspješan primjer kapaciteta savremene arhitekture da novu, autentičnu vrijednost integriše u kontekst historijskih gradova, ovo arhitektonsko djelo iste godine dobija jugoslovensku nagradu za arhitekturu dnevnog lista „Borba“, a bosanskohercegovačke arhitekte i arhitektonsku produkciju dovodi u fokus profesionalnog interesa socijalističke Jugoslavije.
Kulturno-sportski centar Skenderija veoma brzo postaje uzor planiranju i izgradnji niza sličnih arhitektonskih kompleksa širom Jugoslavije, a arhitekt Janković projektuje i realizira kulturno-sportske komplekse u Splitu, Prištini i Novom Sadu.
Danas, 51. godinu od svog postanka, umjetnički paviljon Collegium Artisitcum je Javna ustanova Kantona Sarajevo, Zavod likovnih i primijenjenih umjetnosti „LIK“ više ne postoji, a udruženja likovnih umjetnika, primijenjenih umjetnika i arhitekata u skladu sa post-dejtonskim administrativnim i državnim uređenjem preimenovana su u udruženja „u Bosni i Hercegovini“.
Posljedicom 30 godina procesa deregulacije bosanskohercegovačkih institucija umjetnosti i kulture, AABH, ULUPUBiH i ULUBiH proteklih godina prolaze izazovan period revitalizacije i pronalaženja novih modela održivog funkcionisanja u savremenom društvenom, političkom i institucionalnom kontekstu.
Pozitivne perspektive prepoznajemo u međusobnoj saradnji, u osmišljavanju i razvoju inicijativa iz oblasti kulture i umjetnosti, i u partnerstvu sa industrijom i kreatorima političkih odluka Bosne i Hercegovine.
Posebno izdvajamo inicijativu 21×21 – savremena arhitektura i dizajn Bosne i Hercegovine, u kojoj ćemo (21 put, tokom svakog 21. dana) u ovoj i narednoj godini organizirati javne tribine, izložbe, predavanja i promocije arhitekture i dizajna u Sarajevu i širom Bosne i Hercegovine, kao dijelu šire platforme koja za cilj ima planiranje i osnivanje Centra za arhitekturu i dizajn u Sarajevu, koje AABH i ULUPUBiH razvijaju u partnerstvu sa Općinom Centar Sarajevo.
AABH, ULUuBiH i ULUPUBiH svoj smisao i svrsishodnost prepoznaju u entuzijazmu naših članica, članova, partnera i prijatelja umjetnosti, što svoju potvrdu dobiva svake godine u mjesecu aprilu realizacijom izložbe Collegium Artisticum, festivalu bosanskohercegovačke umjetnosti, dizajna i arhitekture, izrazu kontinuiteta i kulture interakcije različitih umjetničkih disciplina i formi od 1975. godine.
Poseban potencijal i osnova za pozitivnu perspektivu izložbe Collegium Artsiticum predstavlja veliki odaziv mladih autorica i autora, koji umjesto “onih čije vrijeme dolazi“, prihvatanjem odgovornosti postaju kreatori sadašnjosti i budućnosti vremena i prostora u kojem djeluju.
Potvrda navedenog je ovogodišnja selekcija i nagrade koje je međunarodni žiri AABH dodijelio u velikoj većini arhitekticama i arhitektima mlađim od 40 godina, ali i dizajn vizuelnog identiteta i kataloga ovogodišnje izložbe mladog autora Bakira Hadžića, kao hommage dizajnu kataloga izložbe Collegium Artisticum iz 2009. godine, autorskog tima profesorice Ognjenke Finci i tadašnjeg asistenta, a danas profesora Asima Đelilovića.
Bakir Hadžić, Plakat izložbe Collegium artisticum 2026.
Epilog
Na fotografiji Sarajeva iz februara 2026. godine, bijeli vrhovi Bjelašnice na horizontu svoj odraz dobivaju u bijelim krovovima Biblioteke Univerziteta u Sarajevu u kotlini, projekta koji nastaje saradnjom velikog broja profesionalaca različitih profila i područja djelovanja, iz Bosne i Hercegovine, Saudijske Arabije, Evrope, Azije i Afrike, a koji u njegovu realizaciju ulažu znanje, entuzijazam i empatiju.
Kao arhitekt sa profesionalnim i ljudskim iskustvom učenja, projektovanja i izgradnje zgrada i prostora za potrebe obrazovanja i kulture, i svjestan izuzetnog značaja i vrijednosti koje ovi imaju u oblikovanju ljudskih zajednica i ljudi, želim Vam lijepe i ispunjene škole, galerije, muzeje, biblioteke, teatre i koncertne dvorane!
Panorama Sarajeva, februar 2026. godine (izvor fotografije: Kampus UNSA – Кампус УНСА | U/C |
Page 9 | SkyscraperCity Forum)
ADNAN PAŠIĆ
Predsjednik UO AABH
