NAGRADA ZA REALIZACIJU
Studio Entasis – Hiža Mišljenova
«Bogat je ko ne žudi za bogatstvom» reče nekada davno slavni Cicéron.
Tekst koji slijedi, o nagradi za najbolju realizaciju je ustvari, rezimiran u toj misli.
U jednom skromnom ali po nasljeđu bogatom selu, negdje u Bosni i Hercegovini, rodila se, ili možda bi bilo pogodnije reći, ponovo se rodila jedna kuća. Nastala je nakon analize bosanske tradicionalne kuće, nekadašnjih načina života i građenja. Prebogata je ona referencama iz prošlosti, koje se prepliću kroz skoro sve arhitektonske elemente, kako u enterijeru tako i eksterijeru. Možda ništa originalno niti novo u svemu ovome, ali pogled na ono što je bilo je važan dio procesa kreiranja nečeg novog. Međutim, upravo u tom procesu povratka u prošlost i u čežnji za novom budućnosti, ili kako je to projektant kratko napisao “staro a opet novo”, pred arhitekta se stavljaju mnogobrojna pitanja. Jedno od pitanja jeste i “na koji će je put povesti?”. Izbor nije lak jer svi putevi vode negdje, pitanje je samo gdje želimo ići.
Mogli smo putovati u prošlost i tu ostati. Iskoristiti elemente lokalne arhitekture, lijepo sve to “zapakovati” i napraviti kuću za koju bi rekli da je moderna tradicionalna….déjà-vu. Mogli smo, isto tako, u želji da zakoračimo u nešto novo, potpuno izgubiti sve ono što smo vrijedno skupljali i analizirali, ili što bi rekli “ treslo se brdo, rodio se miš “. Niti jedan, niti drugi put nisu pogrešni, ali su puno brži i sigurniji.
Nije Hiža Mišljenova ni na jednom ni na drugom putu, pronašli smo ju na nekom trećem. Poveo nas je projektant na jedno lijepo putovanje kroz historiju, ali nas je na kraju doveo do nečeg novog. ”Staro a opet novo”. Prepoznati ćemo razne elemente tradicionalne arhitekture, od volumena i materijala, do tipologije, a sve vješto i, rekli bi, duhovito “spakovano”. Dovoljno je bilo vidjeti tri prozora smaknuta a niti jedan “u liniji” ili opeku na kamenu, pa da nam bude jasno da projektant nije snobirao arhitekturu naroda i ponekad, možda ne baš najuspješnijih, realizacija lokalnih majstora, nego, na protiv, vješto ih iskoristio, reciklirao u nešto novo, snažno. Dovoljno je bilo provući fasadu ispred krova i sakriti oluk, poigrati se s ritmom ograde, ili pronaći razne materijale na podu unutrašnjeg dvorišta. Tako malo, a tako puno. U interijeru, drvena obloga provučena sa zida na plafone skladno povezuje volumene, dok zid ognjišta u cigli povezuje vanjsko s unutrašnjim.
Nadajmo se da će u budućnosti biti što više ovakvih putovanja, skladnog preplitanja starog i novog, daleko od očiju putnika, koji vjerovatno neće nikada otići u Puhovac, ali zato blizu očiju komšije. A šta je važnije od komšije ?
PRIZNANJE U KATEGORIJI REALIZACIJA
Alen Jašarević – Kapela blizu Dunava
Iako je iznikla iz religijskih pobuda, kapela na dunavskim livadama je prostro vrijedna mnogo više od onog volumena koji obuhvata. Upravo je taj značaj, koji je kompresovan u jednom malenom objektu, nedokučiv većini jer tek onda kada ostanemo sami sa sobom uvidimo koliko je prostranstvo oko nas. Na taj vrlo jednostavan način kapela prima u sebe i obezbjeđuje fizičko i spiritualno sklonište za svaku dušu koja u nju kroči. Arhitektonski vrlo jednostavna, oštra forma strmog grebena izvija se na ravnom dunavskom krajoliku, imitirajući ruke sklopljene u molitvi. To je vjerovatno jedina forma dostojna prostora u kojem se čovjek predaje i povezuje sa svevišnjim, prostor koji je opipljiv i iznutra i s vana.
Ovo nije “ mjesto koje se želi doživjeti u prolazu”, već “mnogo više, mjesto molitve, predanosti, kontemplacija i tišine” kako navodi autor. Možemo zaključiti da, ako se skinu religijska obilježja, ovo mjesto može primi svakoga ko se osjeća čovjekom, bez obzira na ličnu orijentaciju.
Ova karakteristika izdvaja arhitektonski rad na projektu kapele kao rad vrijedan priznanja i rad koji pokazuje da je umjetnost u suštini a ne u veličini zadatka, na koji je autor odgovorio u jednom dahu, a koji je dugo držao u sebi kako bi osjetio njegovu punu vrijednost.
PRIZNANJA U KATEGORIJI IDEJA
Jasmin Sirčo, Dunja Krvavac, Ilma Sirčo – Idejno rješenje spomen obilježja na lokalitetu Kazani
Grupa arhitekata, Jasmin Sirčo, Dunja Krvavac i Ilma Sirčo, je postavila snažan čelični objekat – spomen obilježje – most na kameni pejzaž prepun stravičnih slika iz, ne tako davne, prošlosti rata u Bosni i Hercegovini. Nije lak zadatak obilježiti jedno takvo mjesto i probuditi emocije nekog posjetioca, koji će u početku vidjeti samo jedan čelični objekat i možda se zapitati zašto je baš tu, čemu služi? Most, vidikovac, staza, zaklon …ili možda ništa od toga. Arhitekti su kroz igru volumena, materijala, pozicije, svjetla i zvuka, provukli prošlost, sadašnjost i budućnost. Cilj je bio, kako i sami kažu, da posjetioci kreiraju individualne i subjektivne reakcije. Ne samo da vizuelno dožive ovaj objekat nego i da ga osjete, dotaknu korten, čuju vibracije, pogledaju kroz procjepe u podu mosta, izgube pogled na nebu. Na tom prelasku posjetioc je sam, širina mosta dopušta samo jedan prolaz, kolona, jedan po jedan…horor neke bolne prošlosti, a na kraju tunela svjetlo, pogled prema budućnosti, kadriran pejzaž na grad …život.
Ideja je tu jaka, nadamo se da će jednog dana čelični most na kamenu u Bosni svjedočiti o prošlosti, ali isto tako zračiti i težiti novom, boljem.
Zulejha Šabić i Asmir Šabić – Park strelište Velešići
Park strelište Velešići je rad autora Zulejhe Šabić i Asmira Šabića, za natječaj kojim se tražilo rješenje za zonu podno predajnika na Humu, pored Sarajeva.
Projekt je nagrađen Priznanjem jer na kvalitetan način aktualizira važnu temu artikacije otvorenog javnog prostora, pejzažnog urbanizma i bavljenja širim gradskim teritorijem uopće. Autori koncipiraju svoje rješenje s tornjem na Humu kao stožernim elementom kompozicije, koji, s postojećom šumom i novoformiranim parkom, tvore osnovne motive prostornog sistema. Uvode se komunikacijski obrasci, poput serpentine i zip-line poteza, koji omogućuju interesantno i dinamično kretanje između pojedinih točaka interesa. Koncipiran je niz prostora za različite korisnike – od igrališta za najmlađe, do prostora za starije. Naglasak je na hortikulturnoj podršci i pejzažu, koji je u sazvučju sa zatečenim, te stvara primjeren okvir za svekolika događanja. Na dobar i smislen način uvedeni su i aspekti održivog okoliša, posebno vidljivih u prikupljanju i odvodnji kišnice u akumulacijska jezerca, te izborom različite upojnosti ploha. Korišteni motiv kruga je vidljiv i u drugim radovima ovog tima, a ovdje je uspješno korišten kao organizacijska potka za raznovrsne funkcionalne platforme. Za pozdraviti je inicijativu da se za ovakve zadatke raspisuju javni urbanističko-arhitektonski natječaji, umjesto direktnih narudžbi putem javne nabave, što je postala uobičajena praksa, pa žiri ovim Priznanjem izražava i podršku takvoj praksi.
Edin Zoletić – Poplun
Život je cikličan. Na nama je da ovu cikličnost iskoristimo najbolje kako umijemo i pretvorimo je u putanju koja nam najviše odgovara. Poplun se vrti u krug ali s vertikalnom transformacijom pojedinih funkcija kako bi se dvodimenzionalna cikličnost izbacila iz svoje ravnoteže. Na ovakav način objekat se prilagođava terenu i koristi ga kao osnovu za svoju horizontalnu kompoziciju.
Prva osobenost popluna je njena konstruktivna zasnovanost. Planiran je za izvedbu u, za ovo podneblje, netipičnom materijalu, čeličnom skeletu. Ideja je da se objekat može predfabrikovati što bi, ako bi se u potpunosti ostvarilo, ovom objektu dalo mnogo veći značaj.
Druga osobenost ovog objekta je njegov lokalitet koji je u potpunosti ne izgrađen. Autor na ovaj način utire novi put za okolne objekte te potiče susjede da u planiranju budućih objekata pribjegnu alternativnim načinima izgradnje, te tako grade uz smanjenje utjecaja na okolinu – od smanjenja emisije stakleničkih gasova do mogućnosti uklanjanja i recikliranja objekta u potpuno drugom okruženju.
Treća osobenost je orijentacija objekta i vani i unutra. Svaka prostorija za sebe ima kontakt s okolinom te svaka prostorija unutar objekta ima kontakt s onom na drugoj strani atrija. Površinski jako malena što je čini vrlo izazovnom za vrijeme u kojem živimo i s resursima koje koristimo. Uz poboljšanja koja bi ga učinila energetski neovisnim, ovaj objekat bi mogao postati utočište mnogima.
PRIZNANJA U KATEGORIJI ENTERIJER
F04a arhitektura – Kawa caffe
Prostor u kojem se dobro osjećamo. Šta se može reći više za jedan uspješan enterijer koji se bazira na igri kontrasta, priči koja nije završena i koja ostavlja mjesto za svakog posjetioca da zamisli svoju priču.
Ogoljeni, brutalni i oštećeni zidovi od pune opeke, naspram čistih, glatkih površina betonskog poda i bijelog plafona. Arhitekta je s ukusom dozirao sve te elemente u enterijeru i stvorio ne pretenciozno mjesto ugodnog boravka. “Greške i ne perfektni detalji” od kojih se manje više uvijek bježi ovdje su, na protiv iskorišteni. Šape mačke koja je pretrčala preko svježeg betonskog poda su zadržane, svjedoče o trenutku i povezuju nas, nesvjesno, za prostor koji je organiziran oko centralnog dijela, kuhinje i bara. Svaki od 6 otvora-prozora je slobodan i povezuje nas s eksterijerom, čini prostor veoma svijetlim, dinamičnim.
Kawa caffe je primjer enterijera koji nas privlači svojim ne tipičnim izgledom, intrigira, postavlja pitanja a u istom trenutku nudi toplu atmosferu i zrači pozitivnom energijom.
Amar Zuka – Kraljeva soba
Projekt interijera – Kraljeva soba arhitekta Amara Zuke, realiziran je u sklopu franjevačkog samostana u Jajcu 2021. godine, kao arhitektonska intervencija u postojećem ambijentu, s ciljem postizanja funkcionalno-estetske cjeline s ostalim dijelovima Franjevačkog muzeja.
Radu se dodjeljuje Priznanje u kategoriji „Interijer“ jer na postavljeni zadatak odgovara nizom promišljenih metoda i uvjerljivih prostornih sekvenci. Imponira odluka da se jasno pokaže novo (vertikale) u odnosu na zatečeno (horizontale). Dijalog „arhaičnog“ i „suvremenog“ je jasno i kreativno proveden, pa novo i staro harmonično „koegzistiraju“, jedno pored drugog. Posebna pažnja je posvećena artikulaciji sarkofaga, gdje se na distingvirani način otkrivaju tek poneki ključni motivi i elementi kroz pažljivo izrezane proreze na vanjskom korpusu. Precizna geometrijska manipulacija ploha proizvodi svojevrstan efekt „sobe u sobi“ i daje optimalni rezultat, stvorivši nekoliko prostornih senzacija unutar samo jedne prostorije. Slojevi su jasno diferencirani – kako koloristički (crno/zlatno), tako i u pogledu načina nanošenja (ličenje bojom/utiskivanje listića). Ekonomija upotrebljenih materijala je svakako dobrodošla, pogotovo s obzirom na lapidarnost zahvata.
Naposljetku, dodijeljeno Priznanje odražava stav žirija da se ne favorizira količina, već kvaliteta napravljenog.
NAGRADA U KATEGORIJI JAVNO DJELOVANJE
Firma – Dina Šamić i Nermina Zagora -Urbane sobe Sarajeva
Još od prije, Nermina Zagora i Dina Šamić su poznate arhitektonskoj, i što je još bitnije, građanskoj sceni po svojim intervencijama na Sarajevskim pješačkim zonama. One su od stepeništa pravile poeziju, eseje i kratke priče, obogaćivale ih muzikom i historijskim faktima koje su kroz svoju arhitekturu približavale svakom prolazniku. Vjetrovanto su te intervencije na njihovim stepeništima polučile da se okrenu na prostore koji su “svačiji” ali izgledaju kao da su ustvari “ničiji”. Svačiji su zato što su javni, zato što svi njima imamo pristup, što ih koristimo, ali su opet ničiji jer su u stanju zapuštenosti i neuređenosti, proisteklog iz naše pasivnosti da ih održimo u životu.
Sve ono što bi nekome ko zaista brine o prostoru moglo pasti na pamet, pa i više od toga, spakovale su Nermina i Dina u knjigu pod nazivom “Urbane sobe Sarajeva”. Iako su se fokusirale na limitiran broj lokacija aktualeno su toliko diversifikovani da skoro pa obuhvaćaju sve ovakve prostore u gradu Sarajevu.
I nije samo to što napisati knjigu zahtjeva mnogo napora i rada već što se nisu na tome zaustavile. Taj isti pothvat ima odjeka u realnosti u kojoj se ove urbane “anestezirane” sobe reanimiraju i udiše im se novi život.
Posljedica toga, direktno ili indirektno nije uopće bitno, je da se na području općine Centar ovi mali “zaboravljeni” prostori uređuju u sinergiji s građanstvom kroz radionice na licu mjesta, te je glas onih koji taj prostor najviše koriste i koji će nastaviti da ga koriste isto bitan kao i glasovi profesionalaca koji uređuju taj isti prostor, kao i onih koji ga provode u djelo. “Urbane sobe Sarajeva” postaju “Urbane legende Sarajeva” na koje će se, nadamo se, nadograđivati generacije koje dolaze te ovaj, a i sve buduće slične poteze, treba podržati i nagrađivati.
PRIZNANJE U KATEGORIJI JAVNO DJELOVANJE
Istraživački centar za prostor Banja Luka, Igor Kuvač, Borjana Mrda – Festival kanalizacionih cijevi
„Festival kanalizacionih cijevi“ u organizaciji i provedbi Istraživačkog centra za prostor iz Banja Luke, pod stručnim vodstvom Igora Kuvača i Borjane Mrde je ekološko-komunalna inicijativa za šire područje grada Banja Luke i rješavanje zagađenja rijeke Vrbas.
Žiri dodjeljuje Priznanje ovom pothvatu zbog uspješne provedbe debate o zagađenju okoliša koja se ogleda u „ekološkim, arhitektonskim i umjetničkim“ vidovima djelovanja. Uključivanje šire javnosti, putem multimedijalnog tumačenja štetnih utjecaja, rezultiralo je velikim i pozitivnim odazivom građana. Osim mapiranja i vizualizacije problematičnih zona, naglasak je stavljen i na edukaciju studenata. Hvalevrijedna je i organizacija različitih događanja – performansa, poučnih šetnji, instalacija i izložbi, te interaktivnih diskusija.
Žiri čvrsto stoji iza ovog Priznanja u nadi da će ovakva potpora potaknuti zajednicu i političku instancu na stvarno djelovanje i da će se u sljedećem izdanju CA ova akcija uvrstiti u kategoriju realizacija.
Uspješnu realizaciju ovogodišnje izložbe Collegium Artisticum Arhitektura podržali su naši partneri iz građevinske industrije:
Velux Bosna i Hercegovina d.o.o. se bavi prodajom i marketingom VELUX krovnih prozora, sjenila, prozora za ravni krov s kupolom i svjetlosnih tunela. Više od 70 godina VELUX grupa stvara bolje uvjete stanovanja za ljude širom svijeta – korištenje dnevnog svjetla i svježeg zraka.
Geberit grupa sa sjedištem u Rapperswil-Joni u Švicarskoj vodeći je ponuđač sanitarnih proizvoda na europskom tržištu. Njegova ponuda uključuje sanitarne sustave, cijevne sustave, keramiku za kupaonice te kupaonski namještaj. Geberit nudi tržišnim partnerima iz građevinske industrije i trgovine širok spektar mogućnosti obuke u 29 informativnih centara Geberit koje svake godine pohađa više od 30.000 profesionalaca.
Alumil je jedno od najvećih i najpouzdanijih imena u kućnim prozorima i dvorišnim vratima, sa preko 30 godina dizajniranja visokokvalitetnih aluminijskih proizvoda. ALUMIL je stvorio asortiman koji uključuje inovativne proizvode i savršeno odgovara modernim potrebama gradnje.
Feal je značajano ime na globalnom tržištu u proizvodnji i preradi aluminija. Proizvode koje nude tržištu su razne vrste aluminijskih konstrukcija koje se koriste u građevinarstvu i industriji. Feal svojim klijentima pruža kvalitetan proizvod prilagođen specifičnim potrebama klijenata u arhitekturi i industriji, od ideje do finalizacije proizvoda.
