Kako se bliži kraj godine, tako se i lista odabranih radova godišnje izložbe Collegium Artisticum 2021 – Arhitektura privodi kraju. Posljednji u nizu, ali ništa manje vrijedan, je prijedlog urbane redefinicije grada Bihaća autora Ahmeda i Mirona Ibrahimpašića iz Platforme Kultivator.
Stručni žiri je u ovom radu prepoznao potencijal za djelovanje u urbanim sredinama, koji nudi otklon od takozvanog „investitorskog urbanizma“, koji, na žalost, već duže vrijeme dominira u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat podrazumijeva niz intervencija koje obuhvaćaju šire područje grada Bihaća, a koje potenciraju direktnu suradnju struke sa lokalnom zajednicom, te maksimiziranje prirodnog potencijala prostora uz minimalne arhitektonske i urbanističke intervencije, a u svrhu stvaranja što ugodnije, funkcionalnije, te održive gradske sredine. U nastojanju da svojim djelovanjem naglase prirodni potencijal za održivi razvoj i korištenje šireg urbanog prostora grada Bihaća, Ahmed i Miron Ibrahimpašić iz Platforme Kultivator kažu da (Ne)Mogući Bihać ima za cilj da potakne na razmišljanje o prostoru i planiranju.
Koncept autora – “A good city is like a good party – you stay for longer than you plan” – sadržan je u kompleksnom višedijelnom urbanom planu pod nazivom (Ne)mogući Bihać. U nastavku pročitajte od kojih se to mikroprojekata sastoji (Ne)mogući Bihać.
Održiv grad u fokusu ima ljude – njihove svakodnevne potrebe, načine korištenja prostora i načine na koje taj prostor doživljavaju, kako ga se sjećaju i što u njemu žele ili ne žele. Gradovi moraju biti ugodni za život, rad, podnošljivi, zdravi. Udoban grad je sa dosta zelenila, parkova, biciklističkih i pješačkih staza. Gradovi moraju biti generatori ekonomskog razvoja i radnih mjesta, gradovi moraju biti privlačni za investitore, posjetioce, održivi grad treba da pruža prostor za razmjenu ideja i iskustava, za ostvarenje prihoda, zaposlenost. Gradovi trebaju da potiču socijalizaciju, a ne otuđenje. Grad po mjeri čovjeka, ne automobila je ideal je kojemu treba težiti. Zdravi grad pruža kvalitetne javne prostore, koji su vezivno tkivo suvremenoga grada te važan faktor zadovoljstva stanovnika svojim gradom, općom kvalitetom života, inkluzivnošću i društvenom održivošću. “Mi formiramo gradove, gradovi formiraju nas“.
„Projekt Unapolis“ odnosno „(Ne)mogući Bihać“ je projekt Platforme Kultivator.
(Ne)mogući Bihać je zajednički naziv za skup manjih i većih projekata, ideja, intervencija u prostoru, promišljanja u već definiranoj matrici grada, sa postojećim ulicama, fasadama i bitnim gradskim prostorima. (Ne)mogući Bihać ima za cilj da potakne na razmišljanje o prostoru, planiranju, na kritiku kako pozitivnu tako i negativnu ne samo nas iz struke i nadležnih u gradu već i samih građana. Projekt (Ne)mogući Bihać je ideja otvorena za daljnje dopune i razrade, unapređenje, to je pokušaj poticanja urbanističkog diskursa, promišljanja, djelovanja, prioritetizacije planova sa ciljem stvaranja zdravije, ugodnije, uspješnije, održive sredine, uanpređenja kvalitete života. Projekat je poticanje prijeko potrebne redefinicije, (re)brandiranja, repozicioniranja Grada u kontekstu turbulentnih višedecenijskih promjena.
Za početak projekta fokus je stavljen na urbano područje grada Bihaća sa par karakterističnih projekata, a krajnji cilj je proširenje obuhvata, promišljanje i stvaranje koncepta „Unapolis“,„Smaragdne linije“ koja bi u budućnosti povezivala gradove i naselja u slivu rijeke Une od Martin Broda do Bosanske Krupe i dalje do Novog Grada i Kostajnice sa svim svojom historijskim, urbanim, kulturnim i svakim drugim nasljeđem.
(Ne)mogući Bihać se sastoji od 3×9 odnosno 27 projekata, dok u svojoj prvoj fazi se sastoji od sljedećih projekata:
GRAD ALEJA: U već postojećoj matrici saobraćajnica i gradskih ulica sadnjom drvoreda će se promijeniti vizure, smanjiti buka, povećati ekološku svijest, povećati vrijednost investicija postojećih i novih objekata, promijentii profil saobraćajnica, sa ciljem stvaranja grada za ljude. Projekat Grad Aleja je vrlo niske investicijske vrijednosti sa višestrukim povratom uloženog za početak promišljanja i intervencija.
GRAD BICIKALA: Označavanjem biciklističkih staza već postojećih gradskih saobraćajnica stvaramo potpuno novu paradigmu mobilnosti u gradu koja nosi sa sobom niz ekoloških, zdravstvenih, ekonomskih, saobraćajnih i niz drugih prednosti. Prioritet su glavne gradske saobraćajnice, odnosno primarne mreža ulica, zatim se spuštamo na saobraćajnice nižeg reda i sa uređenom biciklističkom infrastrukturom, na određenim punktovima postaviti bike pointe kao mjesta za parkiranje i iznajmljivanje bicikala. S obzirom na konfiguraciju terena dugoročno gledano, ovo je vrlo realan i isplativ projekat.
GRAD NA UNI: Grad na rijeci koji to nije. Malo je gradova u svijetu koji se mogu pohvaliti sa rijekom koja protječe kroz sami centar grada, rijekom koja je besprijekorno čista, pitoma a opet na trenutke divlja i na to sve neizmjerno privlačna. Malo je i mjesta u tom istom gradu na kojima se rijeci moće prići, na kojim se sa rijekom može ostvariti kontakt. Bihać je grad na najljepšoj rijeci na svijetu, koji ustvari uopšte nema pristupa rijeci. Plan podrazumijeva definiranje interesantnih tačaka na rijeci, povezivanje tih spotova sa šetačko-biciklističkim pravcima, prioritetizaciju kao i time-management plana. Krajnji cilj je nastanak unikatnog, autentičnog ‚Smaragdnog puta‘, povezivanje i stvaranje popularnih tačaka na Uni, te posljedično investicije u turizam, dizanje branda „Grada na Uni“, stvaranje kvalitetnih javnih površina, parkova, molova, dokova, mostova.
Mnogo je mjesta u gradu na kojima se može upoznati rijeka i njen svijet. Gradske otoke koje treba povezati malim pješačkim drvenim mostovima, velika gradska otoka, mjesto kulturnih i drugih događaja, Bakšaiška velika otoka kao gradska plaža tzv. Copa bakšaišana. Brvice, malo poetična usputna stanica, okupljalište mladih sa prekrasnim slapovima na mjestima starih unskih mlinova. Jotanovi otoci nizvodno za kraj unske gradske priče, prašuma u gradu sa pješčanim plažama i scenografijom za najnoviji nastavak Gospodra prstenova. Sva mjesta treba učiniti dostupnim, prohodnim i pristupačnim sa intervencijama u prostoru.
BINA NA VODI: Je jedan od projekata malo detaljnije razrađen na nivou idejnog rješenja. Smješten je na obali rijeke Une, na lokaciji sa koje se otvara jedan od najljepših motiva grada – Slapovi Midžića mahale sa gradskim mostom, Kapetanovom kulom i tornjem crkve Sv. Antuna u pozadini. Unska bina prati prirodni pad obale i svojom kaskadama stvara formu tribina, gledališta koja se uranjaju u rijeku Unu i neovisno od njenog vodostaja čine mjesto uvijek pristupačno i dostupno za posjetioce. Bina služi kao kupalište, kao slikalište, selfie point, prostor za projekcije, koncerte na vodi, filmske projekcije i nezaboravne zalaske Sunca. Cijela bina bi se radila u bijelom betonu, od ulice odvojena redom stabala i trotoarom. Jedan sufijski momenat prelaska sa ulice kroz drvored i slizak na binu u jedan potpuno novi svijet. Stepenaste tribine koje se uranjaju u rijeku kao stepenice tekije na Buni gdje u jednom trenutku odraz stepenica i njihova refleksija u vodi stvaraju osjećaj beskonačnosti.
GRADSKA PLAŽA: COPA BAKŠAIŠANA smještena u naselju Bakšaiš na velikoj otoci od lijeve obale odvojena uskim rukavcem koji u ljetnom periodu ima idealnu temperaturu vode potrebnu za kupanje. Prostor je veličine 1 ha, trenutno potpuno nuuređen i koristi se djelomično za potrebe poljoprivrede. Moguće je razvijati sport, turizam, rekreaciju, parkove, ugostiteljstvo. Sa dobro organiziranim privatno-javnim partnerstvom rezultat i benefit može biti višestruk.
GRAD MURALA: Priča poznata ali uvijek dobra. Ne zahtjeva velika finansijska izdvajanja, a efekti mogu biti višestruki. povećanje atraktivnosti, posebnosti grada i javnih površina, uljepšavanje grada i zapuštenih gradskih površina, brandiranje Bihaća kao grada umjetnosti.
GRAD SKULPTURA: Odavno je Bihać poznat kao mjesto koje vole umjetnici, posebno ljeti. Mnoge su kolonije nastajale i nestajale ali ono što je uvijek na dohvat ruke i spreman za upotrebu je autohtoni kamen Bihacit. Kamen idealan za skulpture, jedna takva kolonija postoji na starom gradu Ostrožcu. Nije samo kamen materijal sa kojim se može i treba raditi ali cilj treba da bude isti uljepšavanje grada, zapuštenih gradskih površina, stvaranje identiteta grada. Spomenik Časti, Spomenik Sedri, Spomenik Grahu, Spomenik Ljubavi, Spomenik Miru bi bili ti „novi“ spomenici koji slave život i ljepotu, a ne patnju.
GRAD PARKOVA: Cilj je formiranje još nekoliko gradskih parkova, pored postojećeg (i jedinog) Gradskog parka. Mogući novi parkovi su sigurno gradske Ade, unikatni i autentični gradski park okružen slapovima, sedrama, smaragdnom i čistom vodom. Na gradske Ade se dodaju različite funkcije, dječije igralište, sportska igrališta, kupališta, mjesta za roštiljanje, kao i ugostiteljstvo (privatno-javno partnerstvo). Zatim uređenje parka Garavice, sa sportskim i rekreativnim sadržajima i posebnim hortikulturnim uređenjem. Zatim Jotanovi otoci, dalje Ribića otoka sa projektom gradske plaže te ideja parka Rampa, koji bi se sa drugom fazom Smaragdnog puta spojio sa Gradskim adama te bi se dobila svojevrsna Zelena transverzala, koja bi spajala naselja u Prekounju sa parkom Rampa, Gradskim adama, centrom grada te dalje na planiranu mrežu pješačkih i biciklističkih staza.
Ovo su samo prvi projekti na kojima Kultivator radi. Teme su široke, grad je interesantan, priroda je lijepa, Una fascinantna i treba nastaviti sa novim idejama i probati ovaj prostor učiniti boljim mjestom za život i posjetu. Dalji projekti u pripremi su PLANINA PLJEŠEVICA, PREKOUNJE, GRADSKI RASADNIK, VOJNI AERODROM ŽELJAVA, SMARAGDNI PUT, PARK GARAVICE, UNAMOL, JAPODSKE SOJENICE, JOTANOVI OTOCI, UNAPOLIS, MARTIN-BROD, PARK RAMPA, UNAMOL, VIDIKOVAC, itd.
