Predstavljamo vam rad nagrađen Nagradom za ideju od strane stručnog žirija u sklopu Collegium Artisticum 2019, projekat Centar za savremenu umjetnost KRAK, čiji su autori Ena Kukić i Dinko Jelečević.
Projekt: Centar za savremenu kulturu, Krak, Bihać
Autor: Ena Kukić + Dinko Jelečević
Više o projektu možete pročitati u nastavku.
(Materijal koji slijedi je dio autorove prijave na CA te je korišten u sklopu izložbe)
Komentar žirija: The project of the Centre for Contemporary Culture KRAK, addresses the theme of revitalisation as a super relevant condition of our contemporary world. Throughout history as well as today humanity is constantly building new structures for dwelling, production, education, entertainment, culture etc. Facing the global problem of unsustainable human existence on this planet, architects have to be aware that we (can) play an important role within the developing society. As space and nature are limited goods, it only makes sense to use and reuse the existing built structures for densifying already urbanised areas. As the project KRAK shows us, it is not only about reusing mere physical structures, but it is also about preserving and continuation of the collective memory of certain building, programme or place. The project is conceptually thorough and aesthetically skilful, but foremost it rests us assure that we can trust in interdisciplinary teams of young artists to perpetually push the values for better society.
…
Projekt Centra za savremenu kulturu KRAK bavi se temom revitalizacije kao iznimno relevantnog stanja našeg savremenog svijeta. Kroz historiju, kao i danas, čovječanstvo stalno gradi nove strukture za stanovanje, proizvodnju, obrazovanje, zabavu, kulturu itd. Suočavajući se s globalnim problemom neodrživog ljudskog postojanja na ovoj planeti, arhitekti moraju biti svjesni da mogu odigrati važnu ulogu unutar društva u razvoju. Kako su prostor i priroda ograničeni resursi, ima smisla koristiti postojeće izgrađene objekte ili ih prenamijeniti, za zgušnjavanje već urbaniziranih područja. Kao što nam pokazuje projekt KRAK, ne radi se samo o ponovnoj upotrebi pukih fizičkih struktura, već i o očuvanju i nasljeđivanju kolektivnog sjećanja na određene zgrade, programe ili mjesta. Projekt je konceptualno temeljit i estetski vješt, ali prije svega nas uvjerava da možemo vjerovati u interdisciplinarne timove mladih umjetnika da neprestano podstiču vrijednosti za bolje društvo.
Klijent: Fondacija Revizor
“Čini se da je pored brojnih izazova na polju kulture, Bihać ipak sazrio da se okuša u pravcu uspostavljanja nezavisnog i kritički intoniranog inkubatora unutar kojega bi se trebale generirati kreativne ideje i okupljati nove generacije društveno-odgovornih pojedinaca.”
Irfan Hošić, direktor Fondacije Revizor
*čitav projekat revitalizacije nastaje kao volonterska kolaboracija interdisciplinarnog tima mladih umjetnika.
Objekat Kluba Radnika Kombiteksa dio je prostornog okvira kolektivne memorije stanovnika Bihaća. Nekada mjesto druženja radnika i njihove emancipacije, nakon toga tranzicijska ruina a posljednjih godina i alternativna lokacija kulturnog aktivizma te spomenik funkcionalnijoj prošlosti, KRAK sada postaje inkubator djelovanja bihaćke zajednice. Novi KRAK nudi platformu za progresivna djelovanja, sadržajem služi onima koji žele svoje ideje izlagati u galeriji ili ih stvarati u zajedničkom radnom prostoru, te onima koji te ideje žele upoznati i reagirati na njih. Objekat svojom arhitektonskom aktivacijom doprinosi praksi otpora devalvaciji kulturnih vrijednosti tranzicijskog društva te postaje novi prostor društvenog angažmana.
Reinterpretaciji ruine u današnjem postindustrijskom kontekstu pristupljeno je kroz valoriziranje i saniranje bitnih historijskih elemenata te oblikovanje novog arhitektonskog identiteta koji naglašava vrijedne dijelove i komplimentira im novima. Prepoznata je vrijednost kamene fasadne obloge od lokalnog kamena bihacita, te betonskog friza kao nosioca karaktera objekta – te će isti biti obnovljeni, a fasadni otvori redizajnirani i svojom cjelovitošću kontrirat će sitnoj izdijeljenosti kamene obloge. Minimalistička estetika svih otvora te drugi novi elementi eksterijera prirodnom materijalizacijom i jasnom formom akcentirat će značajne historijske elemente te uvesti posjetioca u novu funkciju KRAK-a.
Funkcionalni potencijal objekta izražen je hibridnom tipologijom. Horizontalna organizacija koristi i nadopunjuje jasnu autohtonu dispoziciju prostorija, te centralnim prostorom recepcije i foyera povezuje radni, izlagački i ekonomski blok objekta, odnosno sve njegove sadržaje. To jezgro KRAK-a vizuelno je karakterizirano nadmoćnim prisustvom drveta, dok se nekadašnji identitet zgrade kao dijela tekstilne industrije reinterpretira tekstilnim rasvjetnim tijelima snažnih formi koje povezuju nedekorirani prostor ispod sebe. U ovoj prostoriji se susreću stalni korisnici i gosti objekta, čime prostor nastoji ohrabriti interakciju posmatrača i aktivista bihaćke zajednice.
