CA 2019 GAZI-HUSREV BEGOV ISLAMSKI KULTURNI CENTAR, Klagenfurt, Austrija
  • 2020-01-09
  • Projekt GAZI-HUSREV BEGOV ISLAMSKI KULTURNI CENTAR, Klagenfurt/Austrija, odabran od strane stručnog žirija na selektivnoj izložbi Collegium artisticum – Arhitektura 2019 u kategoriji Ideje.

    Projekt:GAZI-HUSREV BEGOV ISLAMSKI KULTURNI CENTAR, Klagenfurt/Austrija,
    Autor: Christoph Hinterreiter – Open South North Architecture Practice – OSNAP d.o.o.
    Saradnici: Merdžana Mujkanović, Ferid Mujanović, Gorica Mehić, Ulrich Hagen, Gerd Wochein

    Više o projektu možete pročitati u nastavku.

    (Materijal koji slijedi je dio autorove prijave na CA te je korišten u sklopu izložbe).

     

    U ovom centru kulture u Klagenfurtu tradicionalni bosanski Arhitektonski elementi islamske tradicije susreću se sa savremenom arhitekturom. Rezultat je nešto jedinstveno. Arhitektura koja označava uspješnu integraciju Bosanaca u Klagenfurtu i otvara dijalog sa gradom.

     

    ULICA SA DŽAMIJOM NA KRAJU

    U tradicionalnoj organizaciji gradova u Bosni i Hercegovini, džamije su kao najvisočiji objekat simbolički postavljane na kraju zavojite ulice, sa objektima rezidencijalne, kulturne ili komercijalne namjene koji vode do njih. Na ovaj način, vjernici i posjetioci se uvode u sakralni i mirniji prostor kroz sekvencu manjih objekata i javnih prostora. Slijedeći ovakvu logiku organizacije prostora, posjetioci Islamskog kulturnog centra Gazi Husrev-Beg u Klagenfurtu prilaze džamiji kroz centralnu ulicu koju određuju kulturni prostor – čaršija sa Sebiljom, vrtić sa avlijom/igralištem, dolazeći do najvažnije strukture – džamije sa okolnim parkom.

     

    ČARŠIJA: RAZNOLIKOST URBANE STRUKTURE

    Ono što čini strukturu starih dijelova bosanskih gradova tako posebnom i ugodnom jeste njena prilagođenost čovjeku kroz relativno male objekte i njihovu nepravilnu postavku, a koji u isto vrijeme čine koherentnu cjelinu. Prateći ovakvu logiku organizacije i osjećaja za prostor, te topografiju parcele, objekti Islamskog kulturnog centra Gazi Husrev-Beg u Klagenfurtu organizovani su u nepravilnim oblicima. Centralna ulica ima ulogu osovine koja pruža pristup svi programima unutar kulturnog centra, te povezuje sve objekte i otvorene prostore s ciljem stvaranja kontinuiranog eksterijera i zaokružene cjeline.

     

    AVLIJA: VRTOVI SA VODOM

    Javni prostori sa mnogo zelenila i vodom su ključni elementi u formiranju vrlo specifičnog urbaniteta bosanskohercegovačkih gradova, te kreiraju ugodne mikroklime prostora za odmor. U isto vrijeme, voda i zelenilo su neizostavni dijelovi svakog sakralnog prostora islamskog karaktera, sa prostornim senzibilitetom koji je u direktnoj vezi sa filozofijom i načinom islamskog življenja. Prateći ovu urbanu i sakralnu logiku prostora, džamija je smještena u najmirniji dio parcele, okružena velikim parkom sa bogatim zelenilom. Avlija pored džamije stvara javni prostor koji nudi igralište, te je povezuje sa vrtićem za djecu i kafeom. Sebilj na ulazu stoji kao simbol i poziv na susret i korištenje ugodanog javnog prostora.

     

    DRVO I SAVREMENO

    Drvo je jedan od najznačajnijih građevnih materijala, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Austriji. Drvene munare su odlika autentične bosanske arhitekture, gdje je drvo jedan od najznačajnijih elemenata oblikovanja eksterijera i enterijera. Istovremeno, u savremenoj arhitekturi Austrije korišten je kao jedan od najznačajnijih oblikovnih elemenata pri spajanju tradicionalnog sa modernim izrazom, te kao vrlo održiv i ekologičan način gradnje. Iz tih razloga, drvo postaje način integracije bosanske gradnje sa austrijskom sredinom. Tako su fasade predložene u materijalu drvo sa pokretnim elementima radi zaštite od sunca. Na ovaj način drvo stvara izraz nastao iz susreta tradicionalnog i modernog, te postaje moderni izraz bosanske arhitekture u austrijskom kontekstu.

     

    MOTIVI BOSANSKE ISLAMSKE TRADICIJE

    Bosna i Hercegovina ima vrlo bogatu kulturnu tradiciju i historiju umjetnosti u dekorativnosti džamija i rezidencijalnih prostora. Raznobojni bosanski ćilim sa unikatnom floralnom i arabesknom šarom je jedan od najznačajnijih elemenata u ovoj tradiciji, postavljen u vrlo jednostavne enterijere. Slijedeći ovakav sentiment, enterijer džamije je formiran kao uniforman prostor svijetlih zidova, obogaćen prirodnim svjetlom, bosanskim šarama i motivima, arabeskom na kupoli i drvenim elementima. Pažljivo postavljeni izvori prirodnog svjetla u gornjem dijelu prostora džamije (kupola i prednji zid) kreiraju sakralnu atmosferu prostora.

    Podijeli

    Iz arhive