Autor: AABH
Projekt Prostorni plan područja posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036. godine je odabran od strane stručnog žirija na selektivnoj izložbi Collegium artisticum 2017 među 16 radova u kategoriji Ideja.
Projekt: Prostorni plan područja posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac
Autor: Andrea Pavlović, Lejla Hajro
Saradnici: Adi Muminović, Adna Bećar, Ilma Begović, Jasmin Meškić, Elvir Alić, Ahmed El Sayed, Ensar Gubaljević, Azra Hajro, Nusret Drešković, Avdul Adrović, Nermina Omerhodžić
Više o projektu možete pročitati u nastavku.
(materijal koji slijedi je dio autorove prijave na CA te je korišten u sklopu izložbe)
Sintezni prikaz korištenja prostora ©Andrea Pavlović, Lejla Hajro
Prostornim planom područja poebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac 2016 – 2036.godine, analiziraju se i dovode u stanje balansa tri gradivna elementa ove složene formaije: prostorna, prirodna i tehnološka infrastruktura. U isto vrijeme, vještačke karakteristike akumulacije, čiji prioritet u korištenju utvrđen i zakonskom reguativom, se oblikuje kroz cijeli niz planiranih mjera i aktivnosti, a koje imaju za cilj očuvanje, unaprjeđenje i uspostavljanje održive transformacije prostora u prirodni pejzaž. Postizanje ekvilibrijuma između artificijelnih funkcija i prirodnih vrijednosti, ključno je za budući razvoj i puno iskorištenje potencijala prostora obuhvata akumulacije Modrac.
Najveća vještačka akumulacija sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, akumulacija Modrac, resurs je od iznimnog značaja za prirodni, stvoreni, izgrađeni svijet u cijelom Slivu, a koji zauzima više od 1189 km2.Nastalo kako bi odgovorilo na potrebe za tehnološkom vodom sve razvijenije industrije ovog dijela BiH, prije gotovo 60 godina, postepeno je poprimalo prirodne značajke, koje su danas vrlo izražene, ali u stalnom „sukobu“ sa antropogenim faktorom, koji zbog izraženog nemara korisnika prostora, negativno se odražava na ovo visokovrijednom i višeznačnom resursu. Stalnom smjenom vode, šume, poljoprivrednih područja i ljudskim radom stvorenih tvorevina, stvara se dinamična slika, višeplanske vizure i nekoherentna prostorna organizacija, što doprinosi percepciji prostora akumulacije Modrac, kao vrlo živog i heterogenog prostora, različitih potencijalnih vrijednosti za njegovo korištenje. Stvoreni resursi vrše stalni pritisak na ekosistem akumulacije, a dalekosežni su uticaji industrijskih postrojenja i naselja. Kvalitet vode akumulacije je u tolikoj mjeri izmijenjen, taloženje proizvodnog otpada kontinuirano i sve veće, da postupno, ali sigurno, dolazi do eutrifikacije akumulacije, izmjene staništa biljnog i životinjskog svijeta i nemogućnosti korištenja akumulacije u svrhu vodosnabdijevanja, ali i bilo kakvog drugog korištenja.
Detalj žarište_Šerići ©Andrea Pavlović, Lejla Hajro
Predložena projekcija razvoja prostora dijela sliva akumulacije Modrac uvažava sve dosadašnje provedene analize, ocjenu prirodnih i stvorenih uslova koji vladaju u ovom složenom ekosistemu, utvrđene razvojne potrebe čovjeka, te nužnost zaštite prirodnih resursa i pojedinačnih predjela. Modrac nije više prvenstveno izvor tehnološke vode, već je njegova uloga postala višestruka i složena. Cijeli infrastrukturni sistem Modraca se temelji na korelaciji tri sastavna infrastrukturna sklopa ili gradivna elementa: prirodne, prostorne i tehnološke infrastrukture. Ključno je razviti osnovnu shemu upotrebe elemenata razvoja, koja se zasniva na revitalizaciji postojeće prostorne infrastrukture, očuvanju prirodne infrastrukture i njene upotrebe u kreiranju prepoznatljivog, brendiranog prostora, uz jačanje i prilagodbu tehnološke infrastrukture za nove namjene.
Ideja vodilja u pogledu transformacije organizacije prostora, odnosno, prostorne infrastrukture i njenih gradivnih elemenata, uz zaštitu i korištenje prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti, turizma i rekreacije, zasniva se na formiranju tzv. razvojnih žarišta ili čvorišta, sadržajno i funkcionalno diferenciranih cjelina, koje će posjetiocima i korisnicima prostora ponuditi potpuno novi ugođaj ovog vrijednog resursa. Diferencirano je 5 takvih tačaka u prostoru (naseljenih mjesta), od kojih se dalje „granaju“ planirani sadržaji. Planirana razvojna žarišta bi u najvećoj mjeri međusobno bila povezana pješačko – biciklističkom trasom po obodu akumulacije, koja bi imala veliki značaj za turizam.
Detalj_zariste_Turija ©Andrea Pavlović, Lejla Hajro
Prirodna infrastruktura se transformiše u pogledu načina korištenja i očuvanja resursa koji su zatečeni in situ. Prirodno nasljeđe koje se nalazi na području dijela Sliva, veoma je značajno za nauku, a ima i obrazovno – odgojnu, kulturno – istorijsku, pejsažnu, turističku, rekreativnu, razvojnu i drugu namjenu. Predlaže se diferencijacija prirodnih elemenata, tj., područja: Područja visokog stepena zaštite, Područja umjerenog stepena zaštite, Područja usmjerenog razvoja, od kojih posebno treba izdvojiti vrijedna staništa ptica, šumske komplekse, hidrološke spomenike, izletišta i rekreativne zone.
Podizanje kvaliteta voda akumulacije kroz izgradnju potrebne tehnološke infrastrukture rezultiralo bi poboljšanjem cjelokupnog kvaliteta životne sredine, te bi se na taj način omogućila implementacija drugih pravaca razvoja postavljenih planovima i studijama rađenim za ovo područje. Predlaže se uklanjanje sedimenta sa odabranih lokaliteta, što bi bio prvi korak na podizanju kvaliteta prostora akumulacije Modrac. Time bi se ponovno uspostavila dovoljna površinska područja vode na dva kraja akumulacije Modrac . Sljedeći korak bi bio uspostavljanje presretača sedimenta na očišćenim površinama, odnosno, laguna za presretanje proizvodnog otpada. Prikupljeni proizvodni otpad u planiranim lagunama bi se mogao dalje koristiti. Najatraktivnija i ekonomičnija opcija za budući razvoj prostora oko akumulacije Modrac, kojom bi se riješilo i pitanje dispozicije proizvodnog otpada, bilo bi formiranje višenamjenskog platoa od iskopanog materijala. Naime, Studijom izvodljivosti jezera Modrac – Finalni izvještaj, planirano je formiranje proširenog nasipa od sedimenta koji bi se izvadio iz akumulacije, a u cilju poboljšanja kvaliteta voda i okoliša, dok bi plato imao funkciju razvoja turizma, poljoprivrede, ugostiteljstva, sporta, ali i saobraćajne povezanosti.
Matica razvoja – Modrac, na koju se oslanjaju svi gradivni elementi prostora, pokretač je promjena koje će se dešavati. Važnost „zdravog“ ekosistema Modraca utiče na opstanak dosadašnjeg načina korištenja, jer se ne smije zanemariti uloga vode akumulacije u različitim segmentima društva, ali i prezervaciju potpuno novih, spontano formiranih prirodnih vrijednosti u njegovoj neposrednoj blizini.
Ekvilibrijum masa koje grade ovaj neobični sistem ključ je uspjeha i pomirenja svih zainteresovanih aktera za različite načine njegovog korištenja. Pretjerana eksploatacija, neracionalan pristup ili jednostavno nemar spram bilo kojeg od gradivnih elemenata, značit će promjenu čije su posljedice dalekosežne za mnogo šire područje i samim tim, nedopustive. Planskim djelovanjem i edukacijom učesnika u korištenju prostora, moguće je postići zajedničko djelovanje, koje će u svojoj naravi biti potpuno održivo i imati višestruku dobit za cijelu zajednicu.
| Galerija fotografija |
Datum objavljivanja: 04.10.2017.
