Autor: AABH
Knjiga Održivo stanovanje: drvo, ovčja vuna i slama, izazovi i potencijali tradicionalnih prirodnih materijala, Sarajevo je jedan od ukupno sedam radova u kategoriji Izvan konkurencije, odabran od strane stručnog žirija na selektivnoj izložbi Collegium artisticum 2017.
Projekt: Održivo stanovanje: drvo, ovčja vuna i slama, izazovi i potencijali tradicionalnih prirodnih materijala
Autor: Sanela Klarić
Više o projektu možete pročitati u nastavku.
(materijal koji slijedi je dio autorove prijave na CA te je korišten u sklopu izložbe)
Dostignuća tehnološkog razvoja čovjeku su, pored blagodati i komfora, donijela i osjećaj superiornosti nad prirodom. Na žalost, taj ničim opravdan osjećaj nadmoći čovjeka nad prirodom doveo je i do gubljenja niti – veze između njih. Otuđenje između njega i prirode dovelo je do ugrožavanja vlastitog opstanka na planeti i prouzrokovalo velike klimatske promjene, zagađenja te izumiranje određenih biljnih i životinjskih vrsta. S druge strane priroda je savršena. U njoj se mogu naći odgovori na sva pitanja, nedoumice, probleme, brige, ali savremeni čovjek tu prednost saradnje sa prirodom ne razumije niti koristi. Ako pogledamo u prošlost naši preci su živjeli u harmoniji sa prirodom. Naslijeđe i tradicija kriju mnoge odgovore za savremenog čovjeka.
U ovom trenutku gotovo sve ljudske aktivnosti (poljoprivreda, transport, industrija, građevinarstvo itd.) imaju štetan uticaj na prirodu. Građevinski sektor je odgovoran za više od 40% potrošnje ukupne energije i emisije CO2.
Dvije trećine energije koja se utroši u građevinarstvu u Evropi odnosi se na stanovanje. S porastom broja stanovnika rastu i zahtjevi za novim stambenim objektima što uzrokuje dodatno povećanje potrošnje energija i emisije CO2 za izgradnju, održavanje, rasvjetu, ventilaciju, hlađenje i grijanje istih.
Zarad svega iznešenoga osnovna zadaća građevinske industrije, s posebnim akcentom na objekte stanovanja, treba biti usmjerena na iznalaženje rješenja kojima će se smanjivati zahtjevi za energijom i emisija CO2.
Analize životnog vijeka materijala kojim su izgrađeni građevinski objekti pokazuju da isti imaju najveći uticaj na potrošnju energije i emisiju CO2. Upravo materijali, od momenta prerade, transporta i ugradnje, a posebno u periodu korištenja objekta mogu doprinijeti smanjenju potreba za energijom, odnosno dovesti do smanjenja ukupnih zagađenja. Iz navedenih razloga u fokusu ove knjige su prirodni materijali drvo, ovčja vuna i slama. Ova tri materijala su kontinuirano prisutni, rastu u prirodi zbog čega je neophodno plansko održivo upravljanje ovim resursima. Pored toga, to su prirodni materijali koji imaju izražena termička svojstva te se mogu koristiti kao izolacioni materijali. Pomenuti materijali su utkani u našu tradiciju.
Kod odabira materijala postoje savremeni kriteriji održivosti koje je neophodno poštovati: ušteda energije, zdravlje čovjeka, raspoloživost resursa, jednostavnost proizvodnje, vremenski period, stabilnost, otpornost na požar, estetika, sigurnost, mogućnost prefabrikacije, fleksibilnost, jednostavnost održavanja, dugotrajnost, mogućnost recikliranja i ponovnog korištenja, te uticaj na okoliš.
Analizama svakog materijala pojedinačno testirani su navedeni kriteriji da bi se ukazalo na prednosti i mogućnosti ispunjavanja zahtjeva, odnosno da bi se ukazalo na mane i način prevazilaženja istih. Rezultati pokazuju da testirani prirodni materijali mogu zadovoljiti zahtjevne kriterije. Urađene kalkulacije i simulacije dodatno dokazuju da analizirani materijali doprinose smanjenju globalnog zagrijavanja, smanjenja primarne energije i emisije CO2 te stvaranja eko balansa u prirodi.
Kako je Bosna i Hercegovina bogata ovim materijalima, analizirane su i prilike ekonomskog prosperiteta kroz razvoj čistih tehnologija korištenjem ovih materijala u građevinskoj industriji. Analize su rađene kroz razradu dva scenarija. Kroz oba scenarija analizirani su efekti na broj novih radnih mjesta, uticaj korištenih građevinskih materijala na okoliš, kao i eko balans lokalnih proizvoda. Utvrđeno je da su efekti scenarija BAU (uobičajene prakse) štetniji za okoliš i zdravlje ljudi, nemaju traženi učinak na stvaranje novih radnih mjesta te da se u predmetnom scenariju koriste materijali koji uglavnom nisu proizvedeni lokalno. S druge strane ECO scenario na sva tri analizirana efekta pokazuje rezultate koji optimiziraju građevinsku industriju, pospješuju ekonomski razvoj stvaranjem većeg broja novih radnih mjesta i, kao najvažnije a što i jeste primarni cilj održive građevinske industrije, smanjuju potrebe za energijom i doprinose velikom smanjenju emisija CO2. ECO scenario podrazumijeva uvođenje savremenih čistih tehnologija u tretiranje ovih materijala i doprinosi ne samo ekonomskom prosperitetu i balansiranom razvoju cijele teritorije Bosne i Hercegovine, već utiče i na zaštitu okoliša i zdravlje ljudi.
Da bi ECO scenario zaživio na ovim prostorima potrebna je mobilizacija svih aktera građevinskog sektora: kreatori politika, naučni i istraživački centri, građevinske kompanije i industrije, kreativni inžinjerski timovi – dizajneri građevinskih objekata koji kroz interdisciplinarni pristup i timski rad planiraju stambena naselja i objekte, investitori i naravno svi građani. Svi akteri moraju imati jedinstvenu viziju održivosti i moraju se ujediniti u nastojanjima da se ta ista vizija sprovede. Država BiH treba da prepozna ECO scenario kao strateški scenario razvoja građevinskog sektora te da razvije programe kojima će se obezbjediti podrška inovacijama, čistim tehnologijama, razmjeni znanja i vještina i stvaranju jakog partnerstva između svih aktera u procesu.
Bosna i Hercegovina je zemlja bogata ljudima i prirodnim resursima koja može iskoristiti prednost razvoja održivim upravljanjem prirodnih resursa i kvalifikovanom radnom snagom kroz razvoj čistih tehnologija na teritoriji cijele države. Balansiranim razvojem stvorili bi se bolji uslovi za život, smanjila migracija stanovništva, a mladim ljudima pružila šansa za život i budućnost u Bosni i Hercegovini.
Na putu pridruživanja Evropskoj uniji postoje Fondovi predpristupne pomoći (IPA) koji Bosni i Hercegovini stoje na raspolaganju. Ti fondovi mogu biti korišteni za podršku održivom razvoju građevinskog sektora jedino kad se Bosna i Hercegovina opredijeli za ispunjavanje strateških ciljeva EU 20/20/20, harmonizira zakone i standarde i usvoji strateške planove kojima će doći do ispunjenja ovih zadanih ciljeva. Na taj način ubrzao bi se proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji što jeste cilj svih građana Bosne i Hercegovine.
Datum objavljivanja: 29.03.2018.
