Autor: AABH
Knjiga Energetska efikasnost u zgradarstvu kao polaznica za ostvarivanje održivog društveno-ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo je jedan od ukupno sedam radova u kategoriji Izvan konkurencije, odabran od strane stručnog žirija na selektivnoj izložbi Collegium artisticum 2017.
Projekt: Energetska efikasnost u zgradarstvu kao polaznica za ostvarivanje održivog društveno-ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini
Autor: Sanela Klarić, Dina Šamić, Jasmina Katica, Azra Kurtović, Malcolm Duerod, Maja Popovac Roso
Više o projektu možete pročitati u nastavku.
(materijal koji slijedi je dio autorove prijave na CA te je korišten u sklopu izložbe)
Pristupanje Evropskoj uniji je strateški prioritet Bosne i Hercegovine. U BiH je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što će intenzivirati rad i posvećenost svih institucija prema značajnom broju obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem ovog i svih drugih ugovora u procesu približavanja EU i ostvarivanja statusa članice. Radi nepostojanja političke volje jako puno vremena i prilika je u dosadašnjem periodu izgubljeno, tako da tek sada, nakon stupanja na snagu Sporazuma, pred nama stoji puno posla za sve aktere u svim sektorima i na svim nivoima vlasti.
Sektor energetske efikasnosti je sektor o kojem se jako puno govori i koji okuplja veliki broj zainteresovanih strana, kako domaćih tako i stranih, ali ga nažalost trenutno odlikuje velika neuvezanost, neodrživost i površnost. Pošto upravo ovaj sektor predstavlja jedan od sektora s najvećim potencijalom za održivi, sveobuhvatni društveno-ekonomski razvoj BiH, neophodno je da se njegovom razvoju pristupi na strateški način sagledavajući sve potencijale i resurse koje BiH trenutno ima, kao i prilike za poboljšavanje i rješavanje trenutnih nedostataka.
Primijećeno je da se trenutne aktivnosti u ovom sektoru fokusiraju uglavnom na prvi dio definicije energetske efikasnosti koja se odnosi na upotrebu manje količine energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople sanitarne vode, rasvjetu potrebnu za obavljanje funkcija u prostoru, dok se istovremeno zanemaruje veoma važan element ove definicije koji se odnosi na brigu o unapređenju kvalitete života u utopljenim prostorijama ili objektima. Rješavanje optimalnih sistema ventilacije i rekuperacije, kao i briga o upotrebi materijala koji nisu toksični niti u jednom segmentu životnog ciklusa tog materijala, mora također biti jedan od prioriteta budućih projekata energetske efikasnosti u BiH.
Sektor energetske efikasnosti može pružiti priliku za otvaranje širokog spektra novih radnih mjesta, kako u certifikovanju i nadzoru tako i u projektovanju, proizvodnji inovativnih građevinskih materijala, gradnji, edukaciji, ruralnom razvoju, obnovljivim izvorima energije, pametnim sistemima upravljanja, projektovaju i instaliranju instalacija za pasivne kuće i drugim sektorima usko vezanim za održivost građevinskog sektora.
Bosna i Hercegovina je zemlja s bogatom tradicijom gradnje lokalnim i prirodnim materijalima. Postoji veliki broj očuvanih primjera tradicionalnih objekata, živih starih zanata, kao i ogromni potencijal prirodnih resursa koji zajednički otvaraju mogućnosti kojima se malo koja zemlja u Evropi može pohvaliti. Analize ukazuju na veliko bogatstvo u šumama, kvalitetnom drvnom materijalu, tradiciju u preradi i proizvodnji drveta, te postojećoj infrastrukturi koja ne zahtijeva velika ulaganja ali zahtijeva jasnu viziju i finansijsku podršku razvoja koja bi vratila BiH na zahtjevna tržišta i osigurala nova radna mjesta u ovom sektoru. Pored tradicije i potencijala u drvnoj industriji, prepoznat je veliki potencijal u tekstilnoj industriji koja je također tradicionalno bila veoma razvijena i stabilna a koja danas može poslužiti kao snažna podloga za prilagođavanje čistim tehnologijama proizvodnje izolacionih panela, kako od ovčje vune tako i od recikliranog tekstila. Tradicija u ovčarstvu je veoma jaka i vratila je svoje prijeratne kapaciteta koji za nusproizvod imaju ovčju vunu, materijal idealan upravo za proizvodnju izolacionih panela. Pored ovčje vune BiH ima potencijal i u drugim materijalima kao što su slama, glina i kreč, a koji se koriste u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Upravo održivo planiranje u sektorima poljoprivrede i ruralnog razvoja, uvezanim s projektima energetske efikasnosti mogu biti osnova za stvaranje boljih i sigurnijih uslova života u ruralnim sredinama, kao i prilika da se mladi ljudi zadrže u BiH i ostvare uspjeh u svojim sredinama kroz pokretanje i uvezivanje proizvodnje uz korištenje obnovljivih izvora energije.
U momentu kada su projekti energetske efikasnosti aktuelni u BiH, svi ovi potencijali treba da budu vodilja za strateški pristup planiranju i provođenju drugih inovativnih projekata koji prate zahtjeve za inovativnim pristupima projektovanju, građenju, proizvodnji građevinskog materijala ili elemenata, nadzoru i certifikovanju, a koji zajedno stvaraju uslove za otvaranje velikog broja novih, zelenih radnih mjesta u BiH.
Postoji veliki broj trenutnih problema u BiH koji se ogledaju u potrebi za edukacijom kadrova spremnih da prihvate i savladaju inovativne pomake u projektovanju, gradnji, prozvodnji, nadzoru, certifikovanju i drugim pratećim segmentima održive gradnje. Posebnu pažnju, dodatno ovome, treba posvetiti kontinuiranom podizanju svijesti te adekvatnoj promociji održive energetske efikasnosti. U BiH, nažalost, i dalje ne postoji jasna vizija održivog razvoja, niti su usvojene strategije na osnovu kojih su definisani akcioni planovi. Neophodno je preuzeti i usvojiti zakone, standarde i procedure, te ih harmonizovati na cijeloj teritoriji BiH da bi politike energetske efikasnosti postale vodilje održivog i balansiranog društveno-ekonomskog razvoja u BiH. Trenutno, radi nepreuzimanja Uredbe o građevinskim proizvodima 305/11, u BiH nije moguće izdavati CE certifikat za građevinske proizvode. Zbog toga se certifikati i svi ostali dokumenti o ocjeni usklađenosti bosanskohercegovačkih građevinskih proizvoda ne priznaju izvan granica zemlje, odnosno proizvođači da bi izvozili moraju plaćati certifikate izvan BiH i na taj način pomagati ekonomije drugih zemalja. U BiH su, također, neophodna ulaganja u opremu za laboratorije, uvezivanje istih i jačanje inspekcija na svim nivoima.
Strateški pristup uključuje sve zainteresovane strane te se očekuje njihov snažan angažman i uvezivanje koje za cilj ima interdisciplinirani pristup pomenutim sektorima, uz snažne aktivnosti podizanja svijesti, promociji i viziji investiranja. Ovo jedino može osigurati da se prepoznaju i iskoriste svi potencijali koje ova zemlja ima u ljudima, prirodnim održivim materijalima, tradiciji, postojećim infrastrukturama, te prilikama koje stvaraju nova tržišta i povećanje zahtjeva za održivom zelenom gradnjom. BiH treba iskoristiti priliku da se razvije kroz čiste tehnologije u onim sektorima s kojima može biti konkurentna na zahtjevnom EU tržištu. Upravo čisti prirodni građevinski materijali i elementi mogu biti snaga budućeg održivog društveno-ekonomskog razvoja naše države.
Uz sve navedeno posebno je potrebno istaći da BiH ima priliku da počne koristiti IPA fondove na mnogo kvalitetniji način nego u dosadašnjem periodu. IPA fondovi bi bili dostupni svim građanima koji svoje projekte usklade s donesenim i usvojenim strategijama. Sredstva iz ovih fondova se dodjeljuju u obliku grantova a što je posebni benefit za razvoj.
Datum objavljivanja: 05.04.2018.
*Zabranjeno je kopiranje objava sa web stranice AABH na druge portale i medije bez odobrenja od strane Asocijacije arhitekata u BiH.
