Autor: Boris Trapara
Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini će u narednom periodu objaviti seriju kratkih članaka i fotografija nacionalnih spomenika naše zemlje u cilju promovisanja univerzalnih i pozitivnih vrijednosti kulturno-istorijskog naslijeđa. Pravo koje nam je dato rođenjem, da uživamo u baštini, istovremeno je i obaveza da baštinu čuvamo kao zajedničko dobro svih nas. Doprinos koji svako od nas može ostvariti u zaštiti i promociji bosanskohercegovačkog naslijeđa se u datom trenutku može činiti marginalnim, ali je izuzetno značajan u široj slici kao dio niza aktivnosti koje imaju za cilj da prikažu umjetničke, arhitektonske, kulturološke, istorijske i turističke vrijednosti bosanskohercegovačkog naslijeđa. Treći u nizu kratkih članaka i fotografija govori o važnim sarajevskim bogomoljama: Katedrali Presvetog Srca Isusova i crkvi Kraljice sv. Krunice na Banjskom brijegu.
Sakralno naslijeđe katoličanstva u Sarajevu
Arhitektonske i prostorne akcente u Sarajevu čine sakralni objekti četiri velike vjerske zajednice. Crkve, džamije i sinagoge građene su tokom više od pet vijekova duge istorije razvoja Sarajeva na način da su čuvale tradicionalne vrijednosti uz međusobno poštovanje i uvažavanje o čemu materijalno svjedočanstvo predstavlja gotovo jednaka visina tornjeva Katoličke katedrale, Saborne crkve i minareta Begove džamije. Pravoslavne crkve izgrađene u Sarajevu pripadaju različitim stilovima i periodima gradnje koji predstavljaju rezultat istorijskih uslova u kojima su nastale. Islamska sakralna arhitektura u Sarajevu ostvarila je monumentalne građevine od kamena sa pravilnim geometrijskim oblicima i visokim estetskim vrijednostima koje su se u unutrašnjosti ovih prostora manifestovale kroz arabesku. Katoličke crkve izgrađene u Sarajevu svoje uzore našle su u zapadnoevropskim stilovima koji su interpretirani sa snažnim domaćim uticajima u izboru materijala, dekoracije i sa bogatom unutrašnjom opremom. Sarajevske sinagoge su kroz svoju maursku arhitekturu uvijek odražavale orijentalno porijeklo Jevreja Sefarda i Aškenaza. Objekti sakralne arhitekture u Sarajevu su do danas u većoj mjeri sačuvali svoju originalnu namjenu i svoje arhitektonske vrijednosti, sa izuzetkom pojedinih sinagoga čija namjena je promijenjena nakon Drugog svjetskog rata. Objekti sakralne arhitekture; crkve, džamije i sinagoge, ostali su okosnice kulturnog i vjerskog života građana Sarajeva.
Panorama Sarajeva, 15.03.2014. ©Boris Trapara
Za katoličke crkve građene u Bosni i Hercegovini, pa tako i u sarajevskom polju vezana je specifičnost koja se ogleda u tome da crkve nakon požara, ili rušenja nisu obnavljane u prvobitnom obliku, nego su na njihovim temeljima građene nove crkve koje su u većini slučajeva bile potpuno različite u odnosu na prvobitne građevine i to u pogledu volumena i stila. Iako se pouzdano zna da se u dijelu Sarajeva koji se po Dubrovačkim trgovcima zvao Latinluk (u blizini Latinske ćuprije) nalazila katolička crkva, izgrađena vjerovatno od drveta i stradala u požaru 1693. godine, ipak je najstarija sačuvana katolička crkva u Sarajevu iz austrougarskog perioda. Austrougarski period bio je najplodniji za katoličku sakralnu arhitekturu i u ovom periodu je izgrađeno sedam katoličkih crkava u Sarajevu.
Sarajevski Franjevci su 1881. godine podigli crkvu sv. Ante Padovanskog, a kasnije i samostan na Bistriku. Ova crkva je kasnije srušena da bi na njenom mjestu bila podignuta nova i veća crkva sv. Ante Padovanskog. Crkva sv. Vinka Paulskog izgrađena je u neogotičkom stilu 1883. godine i nalazi se u Titovoj ulici. U sklopu kompleksa crkve je bila i škola za žensku djecu. Najznačajniji katolički sakralni objekat u Sarajevu je Katedrala Presvetog Srca Isusova čija gradnja je završena 1889. godine. Katedrala je projektovana u duhu rane gotike. Crkva sv. Ćirila i Metoda sa Nadbiskupskim sjemeništem je izgrađena u stilu italijanske neorenesanse 1892. godine i smještena je u blizini Katedrale. Enterijer je bogato dekorisan u maniru barokne arhitekture. Crkva Presvetog Trojstva izgrađena je 1906. godine sa odlikama secesije, neogotike i neoromanike i ima dosta sličnosti sa crkvom Uznesenja Marijina na Stupu iz 1892. godine. Crkva Kraljice sv. Krunice izgrađena je u neobaroknom stilu u sklopu samostana i Zavoda sv. Josipa 1911. godine. Crkvu sv. Josipa na Marijinom dvoru, izgrađenu 1940. godine, projektovao je arhitekta Karel Pařík. Sve sarajevske katoličke crkve iz austrougarskog perioda projektovao je arhitekta Josip pl. Vancaš i sve se mogu podijeliti u dvije grupe; crkve građene u sklopu samostanskog ili školskog kompleksa i slobodnostojeće crkve.
Katedrala Presvetog Srca Isusova i crkva Kraljice sv. Krunice na Banjskom brijegu
Katedrala Presvetog Srca Isusova, Sarajevo, 17.10.2015. i 11.04.2016. ©Boris Trapara
Prije početka radova na izgradnji Katoličke katedrale, za koju je projekat bio urađen u Beču, razmatrano je nekoliko lokacija za izgradnju u Sarajevu. Prvobitno je planirano da se katedrala smjesti na prostor na kojem se danas nalazi zgrada nekadašnjeg Doma armije, ali se od toga odustalo jer se planirana katedrala činila prevelikom i preskupom. Nadbiskup Josip Štadler i ministar Benjamin von Kállay su za novi projekat odabrali arhitektu Josipa pl. Vancaša koji je sa samo 24 godine samostalno izradio projekat katedrale Presvetog Srca Isusova čija gradnja je počela 1884. godine. Manje ispravke na ovom projektu je napravio njegov profesor, Friedrich von Schmidt koji je projektovao Bečku vijećnicu. Pročelje katedrale (dimenzije 42×21 metara) nosi dva tornja sa krovovima piramidalnog oblika ukupne visine od po približno 43 metra. Pod zabatom pročelja je smješten veliki slijepi luk, a unutar njega je osmerolisna rozeta, izvedena od dva niza gotičkih elemenata. Ispod nje se nalazi portal sa po jednim ranogotičkim stubom u profiliranom dovratniku. Na vrhu potrala, dijelom ispred rozete, je kip Srca Isusova, djelo bečkog kipara Hausmanna. Katedrala Presvetog Srca Isusova je izgrađena u stilu rane gotike sa elementima romanike, po uzoru na crkvu Notre Dame u Dijonu (Francuska). Oltarski prostor je raščlanjen u sedam niša od kojih je srednja niša nešto malo viša od ostalih. Iznad srednjeg otvora je smješten kip Srca Isusova, rad Franza Erlera iz Beča. Ostale kipove je modelirao Dragan Morak, a klesariju je izveo Ivan Novotny. Freske u sarajevskoj katedrali, atipičan vid oslikavanja katoličke crkve nisu sačuvane, pa su na njihova mjesta postavljene kopije urađene u tehnici ulje na platnu slikara Ante Martinovića. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2005. godine istorijsku građevinu Katedralu Presvetog Srca Isusova nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sestre, Kćeri Božije Ljubavi su na Banjskom brijegu dale izgraditi crkvu Kraljice sv. Krunice 1911. godine. I ovu crkvu je sa školom (danas Katolički školski centar) i samostanom projektovao Josip pl. Vancaš. Crkva je izgrađena na mjestu na kojem se prvobitno nalazila manja kapela o čijem izgledu se može saznati jedino preko rijetke foto-dokumentacije. Crkva Kraljice sv. Krunice je izgrađena u baroknom stilu, a radove na izgradnji je izveo sarajevski poduzentik Ludvig Jungwirt. Visina tornjeva crkve Kraljice sv. Krunice iznosi približno 25 metara. Barokno profilisana fasada nosi barokne kroviće pokrivene limom. Crkva (dimenzije 30×16 metara) je okružena uskim uličicama pa ju je gotovo nemoguće sagledati u punoj veličini i ljepoti. Pročelje nosi glavni ulaz iznad kojeg se nalaze dva reda prozorskih otvora. Prvi red se sastoji od tri grupe sa po jednim pravougaonim i jednim ovalnim prozorskim otvorom. Drugi red čine prozorski otvori pravougaonog oblika ispod tornjeva. Oslikavanje crkve Kraljice sv. Krunice izveo je Oton Iveković, a glavni oltar, urađen po Vancaševom crtežu 1910. godine je poklon austrougarskog cara Franje Josipa. Unutrašnjost crkve je tretirana toplim bež i žutim tonovima i oplemenjena je sa četiri oltara od kojih tri potiču iz austrougarskog perioda, a četvrti je posvećen Drinskim mučenicama i novijeg je datuma. U crkvi se nalazi veći broj kipova i vrijedna mobilijarska oprema što crkvu Kraljice sv. Krunice svrstava u najreprezentativnije primjere sakralne arhitekture u Sarajevu, i jednu od najljepših katoličkih crkava u Bosni i Hercegovini.
Crkva Kraljice sv. Krunice, Banjski brijeg, Sarajevo, 18.10.2016. i 22.01.2015. ©Boris Trapara
Detaljne opise kulturno-istorijskih vrijednosti Katedrale Presvetog Srca Isusova možete pronaći na stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u rubrici Nacionalni spomenici i Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima (www.kons.gov.ba).
U cilju promocije pozitivnih vrijednosti pozivamo vas da fotografišete i objavljujete fotografije bosanskohercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa na društvenim mrežama koristeći hashtagove #bihbastina i #BHheritage
Prethodne objave iz rubrike #BiHbastina možete pročitati ovdje.
Datum objavljivanja: 15.11.2017.
