Autor: Dario Kristić
Prvi i jedini BH CAD program ©Dario Kristić
Kad čovjek zađe u neke godine, 6 mjeseci prođu dok si dlanom o dlan. Šta hoću reći? Ovaj članak sam bio dužan predati negdje u maju ili junu. „I love deadlines, I like the whooshing sound they make as the fly by“ reče (Hunter S.) Douglas Adams. Iza mojih deadlinea ostala je samo mrtva, pustinjska tišina.
File->New->acadiso.dwt
AutoCAD mi je progorio obe retine, desna ruka mi je kriva od miša a lijeva ima žulj na palcu od lupanja po spaceu. Kad su me neki dan podsjetili (Da, podsjetili. Ne bih ja sad da vas uvjeravam da sam za domaći bosanski cad znao i čak ga i koristio za neke stvari još 2012 ali jesam. Majke mi.) da je Mirza izbacio novu verziju svog softwarea u uredništvu smo kolektivno osjetili moralnu obavezu da to probamo. Šta je reć?
Već nekih pet godina postoji jedini bh cad program, djelo ruku samo jednog čovjeka, Mirze Ćoralića. Program je potpuno besplatan. Može se preuzeti na njegovoj stranici. Ako slučajno kod kuće još uvijek imate dial up, nije ni to problem, program je težak 5,8 MB. Za usporedbu, instalacija AutoCADa varira od 2-3 do 14 GB (ok, to je Autodesk Suite ali 14 GB zvuči dramatičnije). U toj razlici u veličini ima dosta metafore no veće ne znači uvijek i bolje. Program možete skinuti ovdje.
Ali, hajdemo odmah na startu razriješiti jednu stvar: Može li BabaCAD 2.0. zamijeniti AutoCAD u profesionalnom okruženju prosječnog arhitektonskog ureda? Kratko i jasno: Ne može.
Razlika je, ipak, prevelika. S jedne strane je industrijski standard star 34 godine iza kojeg stoji tvrtka sa preko 9000 zaposlenih i godišnjim prometom od 2,5 milijarde $. S druge strane je jedan čovjek, entuzijasta koji software razvija nakon što dođe s posla i pozavršava sve što treba po kući. Nije realno.
No, ipak, kad tek otvorite BabaCAD on zaista podsjeća i ponaša se jako slično AutoCADu. Činjenica da je je jedan čovjek spakovao u manje od 6,0 MB upotrebljiv software je sama po sebi fascinantna. Stranica na kojoj ovo čitate u browseru je veličinom tu negdje.
Fascinantno je takođe da BabaCADu za normalan rad ne treba:
-Autodesk 360
-Autodesk App Manager
-Autodesk AutoCAD performance feedback tool 1.2.4.
-Autodesk BIM 360 Glue AutoCAD 2016 Add-in 64bit
-Autodesk 3ds Max 2016 64-bit populate data
-Autodesk Content Service
-Autodesk Featured Apps
-Autodesk Workflows 2016
-Autodesk Material Library 2016
-Autodesk Material Library Base Resolution Image Library 2016
-Autodesk Material Library Medium Resolution Image Library 2016
Pa čak ni: Autodesk Advanced Material Library Image Library 2016
I sav onaj C++ redistributable i .Net framework i update za .Net framework i hotfix za update za security update za .net framework i… kontate već, svašta nešto treba.
Hoću reći, da, koliko god bio praktički nezamjenjiv, AutoCAD je, kao i svaki software koji se dugo razvija, postao bloatware. Kad instaliram Acad i sve što dođe uz njega, imam osjećaj da će se hard istog momenta preko pola slomiti. U usporedbi s njim BabaCAD djeluje vrlo uredno i nenametljivo.
Sam interface i rad u programu su poprilično poznati za bilo koga ko se susreo sa AutoCADom što je i dobro. Komandna linija je tu no nažalost uobičajene skraćenice nisu niti ima lagane mogućnosti da se dodaju ili izmjene kao što je to slučaj sa acad.pgp fajlom. To je šteta jer ovako se njene mogućnosti ne koriste do kraja. Program se ponaša dosta stabilno te barem ja imam osjećaj da je kod dosta optimiziran i “čist”. Odgovara na komande brzo i tačno, naravno u nekim granicama. Herojski je otvorio fajl izvedbenog projekta obiteljske kuće pun xrefova, tabela sa fields, blokova s atributima, dinamičkim blokovima i bogapitaj čim sve još. Nije sve prepoznao no rezultat nije ni potpuno neupotrebljiv.
Ima grešaka: Mtexta nema, borba s blokovima je velika, posebno ako imaju atribute, tabe
Isti fajl, otvoren u AutoCAD 2016. ©Dario Kristić
Ovde se vidi jedna ključna slabost BabaCADa a to je manjak beta testiranja. Program je očigledno postavljen na zdrave noge no fali mu kilometraže u nogama što autor i sam potvrđuje.
Seul contre tous
Mnogi ljudi će zbog činjenice da jedan čovjek sam razvija tako kompleksan program u slobodno vrijeme cijelu stvar nazvati neozbiljnom, no Mirzin projekat donekle je sličan mnogim drugim one man software projektima od kojih najuspješniji se sasvim solidno nose sa industrijskim gigantima. Corona renderer, jedan od boljih unbiased render engina u početku je bio djelo jednog čovjeka (sad su narasli i spojili se sa Chaos Group). Andrey Kozlov sam razvija Fstorm nakon što je napustio Octane render. Interesantno je da jako puno softwarea za grafiku dolazi upravo iz zemalja istočnog bloka čiji se developeri pokazuju puno agilnijim od njihovih zapadnih kolega. Ako odemo malo dalje od render enginea i željezne zavjese tu je IrfanView, još jedno djelo programera rodom iz BiH koje je jedan od vodećih preglednika fotografija uopće u svijetu. Jedna je to od prvih stvari koje instaliram prilikom reinstalacije Osa. Tu je i TeX Donalda Knutha ili (evo konačno nešto što nije totalni underground) Rollercoaster Tycoon, kultna igra Chrisa Sawyera, pisana u assembleru. Zajedničko ovim programima je da je riječ o jako kompleksnim aplikacijama što će reći, nije uopće nemoguće da još uvijek, usprkos tome što je programiranje postalo djelatnost kojom se bave ogromne firme koje obrću stotine milijardi dolara, neko iz BiH sjedne sam za računar i stvori program koji će u svemu biti konkurentan u svijetu.
Napad klonova (Je, ofiran je podnaslov. Nisam smislio bolji, eto.)
No, ako smo već konstatirali da BabaCAD ne može zamijeniti AutoCAD, realno je zapitati se čemu on može poslužiti. U današnjoj situaciji, prosječnom korisniku u BiH koji novu crackovanu verziju može skinuti i instalirati za sat, dva BabaCAD je ultimativno nezanimljiv. No, daleko od toga da ne može biti koristan. Kao prvo, svaki posao ima svoj alat. Ako trebaš prepilati lajsnu za parket nećeš kupovati gater za trupce ili CNC mašinu. Svoje mjesto BabaCAD može naći prvenstveno kao software za ljude kojima sve moguće funkcije AutoCAD ne trebaju ili čak predstavljaju više smetnju nego pomoć u obavljanju jednostavnijih zadataka.
Treba napomenuti da AutoCAD klonovi nisu nešto novo. Najpoznatiji od njih poput Intellicada, Draftsighta, BricsCada i Graeberta postoje već godinama. Nijedan od njih nije značajnije mogao uzdrmati dominaciju AutoCADa. Šta se promijenilo?
Autodesk je već dugo tvrtka bez jasne vizije za svoj proizvod. I AutoCAD i 3dmax se već godinama faktički ne razvijaju. Ok, zreli su to proizvodi i teško je očekivati neku revoluciju no danas su oni ekvivalent Golfu 2 sa prefarbanom limarijom. Radi, vozi, ali efektivno, to je kod star 25 godina, samo svake godine prefarban novom bojom. Ne može se za njega tražiti ista cijena kao za novo a to Autodesk radi. Svako ko je probao razne acad klonove zna da razlika još uvijek postoji i da „nije to to“ no budući da razvoj acada stagnira klonovi će mu svakom novom iteracijom postajati sve bliži dok ta razlika ne postane zanemariva. Tromost Autodeska ogleda se i u razvoju Revita, iako može se reći, industrijski standard za BIM, čak i nakon godina razvoja još uvijek na momente djeluje nezgrapno što svako ko ga je pokušao na grafičke standarde koji bi bili ekvivalentni onima iz CADa vrlo dobro znaju. Prebacivanjem sistema naplate sa licenci na model pretplate stvar će se samo još dodatno usložnjavati. Nekako, čini se da te sotwareske gigante ljudi smatraju nedodirljivim bez stvarnog uporišta. Bez imalo umanjivanja Mirznih sposobnosti, sama činjenica da se upotrebljiv AutoCAD klon može napraviti u slobodno vrijeme govori nam da bi kraj dominacije Autodeska mogao biti bliže nego što bilo ko misli. Po cijeloj istočnoj Europi programeri rade za plaću nekoliko puta manju nego njihove zapadne kolege što imdaje ogromnu perdnost pri stvaranju cijene konačnog proizvoda. IT firme sa nekoliko stotina uposlenih koji dnevno izbacuju kilometre koda za zapadne klijente su standard. Nije nemoguće zamisliti mali, agilan tim ljudi koji će razviti i ponuditi čist, brz i upotrebljiv software za samo dio cijene koju traži Autodesk. Vrlo je vjerojatno da će se neka od tih firmi umjesto outsourceom početi baviti i razvijanjem vlastitih rješenja. Tržište zemalja u razvoju koje, da se ne lažemo, 99% počiva na piratiziranom softwareu, siromašnije je od zapada ali još uvijek ogromno. Onaj ko shvati da tim ljudima može prodati upotrebljiv CAD ili BIM software za 50 – 100 KM po licenci imat će na raspolaganju sve istočnije od Slovenije pa do Japana. Prednost ovakvog razvoja je da se aplikacija može prilagoditi bukvalno pojedinim korisnicima. Nije nečuveno da su korisnici, recimo, Fstorma dobijali bug fixeve i sitnije dopune funkcionalnosti isti dan.
Bazanje po memljivim podrumima
No nije to cijela priča. Druga namjena, ona zanimljvija je ona koju je Mirza već demonstrirao praktičnim primjerom, nastalim opet samo u njegovoj režiji i opet iz čistog entuzijazma. BabaCAD je povezao sa velikom bazom podataka jednog većeg državnog zavoda napraviviši od njega preglednik baze čime je omogućio pristup za arhitekte vrlo važnim podacima potpuno besplatno. To je koncept s kojim se i dan danas još uvijek bore i države puno naprednije i uređenije od naše. Mi smo to imali prije 5 godina. Da je u državnoj administraciji bilo sluha, kao što ga poslovnično nema, dosad bi to rješenje bilo isfinancirano, razvijeno i ponuđeno drugim državama kao gotov proizvod. Nažalost, zadnje informacije govore da će se čak i taj servis ugasiti zbog nerazumijevanja. Tek odnedavno pojavljuju se prvi servisi tog tipa, poput odlične stranice FGUa – katastar.ba koja omogućava (između ostalog) preglede baze podataka katastra nekretnina.
Hajdemo se odmaknuti od CADa. Vrlo često, kada se na internetu traže neki podaci o recimo, zagađenju, emisiji stakleničkih plinova, stupnju urbanizacije, putevima, električnoj mreži itd, za Bosnu i Hercegovinu nema podataka. Mi smo terra incognita, bjelilo na karti. Neki od tih podataka, naravno nikad nisu ni skupljeni no ogroman dio, terabajti podataka, danas najvrjednije robe leže u raznim državnim institucijama. Korekcija: Terabajti podataka KOJI SU VLASNIŠTVO GRAĐANA i koji bi im trebali biti besplatno pristupačni leže neiskorišteni negdje, u nekim memljivim podrumima. Sve ono što je zakopano u arhivima, sve informacije o rijekama, putevima, prostornim i urbanističkim planovima, bonitetu tla, geološke karte, meteorologija, kretanje stanovništva, sve što se može mapirati, sve to negdje leži i čeka da bude digitalizirano, povezano, istraženo. Dostupnost tih podataka bez administrativnih prepreka bi otvorila sasvim nove mogućnosti istraživanja, razvoja i promišljanja prostora.
Jednog dana će ih neko osloboditi. Prilika je tu, dokazano je da se može, pitanje je samo hoćemo li to sami uraditi ili ćemo čekati da to Google uradi za nas i na kraju to naplati.
Datum objavljivanja: 21.11.2017.
