Cilj ovog anketnog istraživanja je bio uvid u trenutnu zastupljenost BIM tehnologije u procesu izrade projektne dokumentacije u okviru arhitektonske djelatnosti u BiH. Nivo svijesti o potrebi uvođenja BIM tehnologije, zadovoljstvo dosadašnjim iskustvima i prepoznatim nedostacima, nivo kolaboracije među projektnim disciplinama, kao i stupanj zainteresiranosti za organiziranu obuku.
Analizom rezultata ove ankete je prije svega utvrđena relativna nezainteresiranost unutar struke za BIM tehnologije, i to ne dobijenim odgovorima, već malim odzivom. Naime, učestvovalo je svega 92 ispitanika, što u uporedbi sa drugim, jednako promoviranim anketnim istraživanjima u organizaciji AABiH koja su imala prosječan uzorak od 300 ispitanika, je prilično malo. Pored te činjenice, imamo i rezultat od 20% ispitanika koji nisu sasvim upoznati sa značenjem i značajem BIM-a.
U komparaciji sa evropskim statistikama (National BIM Report 2016), zastupljenost BIM tehnologije u BiH u procesu izrade projektne dokumentacije u projektnim organizacijama je za 20% manji od prosjeka EU (40%). Obzirom da zemlje EU sistemski rade na promociji BIM-a u procesu projektiranja, građenja i održavanja objekata, za razliku od BiH, ovaj podatak se ne bi trebao doimati kao nezadovoljavajući kada bismo govorili o relevantnom uzorku ispitanika, što ovdje nažalost nije slučaj.
Takođe je kroz anketu, unutar onog dijela ispitanika koji koriste BIM alate, izražen problem nedovoljne kolaboracije među projektnim disciplinama, što ukazuje na činjenicu da smo vrlo daleko od zaokruženja BIM-a kao procesa i da je dominantna većina trenutnih korisnika u početnoj fazi uvođenja BIM tehnologija.
Takođe su zanimljivi odgovori na pitanje zbog čega kurs Autodesk Revita kojeg organizira AABiH nije za neke od ispitanika prihvatljiv, gdje se čak 37% izjasnilo da razlog leži u visokoj cijeni kursa. To je odgovor koji provocira raspravu unutar struke, a koja se tiče cijene arhitektonske usluge, koja za rezultat ima činjenicu da je tako veliki broj diplomiranih inženjera arhitekture koji, nažalost nisu u prilici izdvojiti sredstva u visini kursa nekog jezika, hobi ili rekreativne vještine, iako se ovdje radi o profesionalnom usavršavanju, poboljšanju konkurentnosti uposlenika na tržištu rada ili povećanoj efiktivnosti usluga i većem profitu projektne organizacije. To je tema koja će zasigurno dobiti svoje vrijeme za raspravu, a BIM u tom kontekstu, zbog trendova na svjetskoj sceni, odnosno svjetskom tržištu arhitektonskih usluga koje je u informatičkom dobu u kojem živimo apsolutno dostupno bh inženjerima, će sasvim sigurno moći ponuditi nove ideje i mogućnosti za rješavanje problema niske cijene na bh tržištu.
Generalna ocjena rezultata ove ankete ne obeshrabruje nastojanje AABiH da u što većem obimu podrži uvođenje savremenih tehnologija u porces izrade projektne dokumentacije. Naprotiv, ovaj rezultat sugerira povećanje napora u procesu podizanja svijesti unutar struke o važnosti i značaju korištenja BIM alata.
Datum objavljivanja: 16.03.2017.
